Leonardo Padura, najpoznatiji kubanski pisac, u Parizu je govorio o rastućoj neizvesnosti na Kubi pod pritiskom SAD. Ističe da energetska blokada i nestašice goriva, kao i česti prekidi struje, svakodnevicu čine nepredvidivom. Iako zabrinut, ne želi da napusti Havanu koja mu ostaje glavno nadahnuće; upozorava i na rizik od moguće vojne eskalacije.
Leonardo Padura O Havani I Neizvesnosti: „Stvarnost Ne Kuca — Ona Upada U Kuću“

Leonardo Padura, najčitaniji kubanski romanopisac, govorio je u Parizu o sveprisutnoj neizvesnosti koja pogađa Kubu pod pritiskom iz Vašingtona. Razgovor je vođen u Institutu Cervantes tokom promocije francuskog izdanja njegove knjige Going to Havana.
Kuba, pod američkim embargom od 1962. godine, suočava se sa pogoršanjem ekonomske krize, a od januara je dodatno pogođena energetskom blokadom koju je, kako navode sagovornici, nametnulo američko rukovodstvo. Posledice se svakodnevno osećaju: nestašice goriva, česti nestanci struje i ograničen pristup internetu otežavaju rad i običan život.
„U Kubi stvarnost ne kuca na vrata, ona ih otvori i upadne u kuću“, kaže Padura, opisujući atmosferu neizvesnosti koja je postala deo svakodnevice.
Padura, koji ima oko 70 godina, priznaje da i sam trpi posledice: gubici veze tokom prekida struje i neizvesnost oko dostupnosti goriva utiču na njegov rad i kretanje. Ipak, naglašava da ne razmišlja o selidbi — Havana mu ostaje glavna inspiracija, uprkos „komplikovanim“ uslovima i svesti o sopstvenoj relativno povoljnijoj finansijskoj poziciji u odnosu na mnoge sugrađane.
O knjizi Going to Havana kaže da joj je rad bio „dug“ i „neophodnost“: kroz realistične hronike i elemente fikcije pokušao je da zabeleži istoriju i duh grada. Po njegovim rečima, tokom dve godine od objavljivanja situacija u Havani se dodatno pogoršala — vidljivo ubrzano propadanje, dok su osnovna struktura grada i potrebe ljudi ostale iste.
Padura se osvrnuo i na međunarodni kontekst: podsetio je da je politička klima promenjena dolaskom administracija koje su pooštrile kurs prema Kubi. Navodi i strah od moguće vojne opcije — uključujući i bombardovanja — čija bi kolateralna šteta bila teška za stanovništvo.
Na pitanje kako zamišlja Havanu u budućnosti odgovara oprezno: „Ne znam kako bi Havana mogla izgledati sutra ili prekosutra. Budućnost je velika zagonetka, a u slučaju Kube to je vrlo opipljiva i bolna stvarnost koja stoji pred nama.“
tjc/sw/ach/hol — intervju AFP; prevod i prilagodba za srpsku publiku.
Pomozite nam da budemo bolji.




























