SAD i Iran su blizu postizanja inicijalnog sporazuma koji bi otvorio Hormuški tjesnac i ukinuo američku pomorsku blokadu uz 60-dnevne pregovore o nuklearnom programu. Istog dana američke snage oborile su iranske bespovratne napadačke dronove koji su predstavljali pretnju za trgovinski saobraćaj kroz tjesnac. Ključna pitanja ostaju verifikacija nuklearnih obaveza, uslovljavanje oslobađanja sredstava i reakcije regionalnih saveznika, pre svega Izraela.
Dogovor Na Pomolu: Hormuški Tjesnac Bi Mogao Biti Otvoren Dok Sukobi I Dalje Buktе

Autori: Parisa Hafezi, Phil Stewart i Steve Holland
DUBAI/VAŠINGTON, 13. jun (Reuters) - Sjedinjene Države i Iran dali su signale da je inicijalni sporazum za okončanje rata blizu, nakon što je visoki zvaničnik američke administracije izjavio da su obe strane postigle dogovor o tekstu i da Vašington očekuje potpisivanje u narednim danima.
Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araqchi istakao je da, iako su i dalje moguće izmene, privremeni dogovori pokazuju da je Iran izašao iz sukoba jači.
„Iran je pobednik rata sa SAD.“
Samo nekoliko sati nakon tih izjava, američke snage oborile su više iranskih bespovratnih napadačkih dronova koji su se kretali ka Hormuškom tjesnacu, saopštio je izvor upoznat sa događajem za Reuters. Izvor je naveo da su dronovi predstavljali pretnju za komercijalni saobraćaj. Centralna komanda SAD kasnije je potvrdila akciju i saopštila da je plovni put otvoren za tranzit.
Iranske novinske agencije i lokalni zvaničnici prijavili su eksplozije duž tjesnaca, u luci Sirik i na ostrvu Qeshm, što su stanovnici i zvaničnici pripisali ispaljivanju upozoravajućih signala od strane iranskih snaga prema brodovima koji su prelazili bez dozvole Revolucionarne garde.
Šta Predviđa Nacrt Sporazuma?
Izvori iz pregovora navode da predloženi memorandum o razumevanju predviđa ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka. Kao protivuslugu, SAD bi počele sa postupnim oslobađanjem milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava i ukidanjem sankcija na izvoz nafte—ali uz uslovljavanje ispunjenja obaveza od strane Irana.
Dogovor predviđa i 60-dnevni period pregovora o iranskom nuklearnom programu. Američki zvaničnik tvrdi da bi krajnji cilj bio demontaža iranskog nuklearnog programa, uključujući uništavanje i uklanjanje zaliha visoko obogaćenog urana, uz uspostavljanje režima inspekcija za dugoročnu verifikaciju.
Iranska strana, prema Araqchiju, nije prihvatila potpunu demontažu i umesto toga traži rešenje zasnovano na razblaživanju (down-blending) zaliha visokog obogaćenog urana, što bi omogućilo zadržavanje materijala u neupotrebnом obliku.
U nacrtu se, prema izvorima, razmatraju i teme poput mogućih ratnih reparacija za Teheran i odustajanja od dugogodišnjih zahteva SAD za ograničenja iranskog raketnog programa, ali je američki zvaničnik demantovao deo tih tvrdnji i naglasio da će isplate biti „zasnovane na performansu“: nijedan novac neće biti pušten dok Iran ne ispuni dogovorene obaveze i dok se ne potvrdi otvaranje tjesnaca.
Regionalne Reakcije i Izrael
Izrael nije bio uključen u pregovore, a premijer Benjamin Netanjahu poručio je da njegova zemlja neće biti strana u sporazumu i da će nastaviti da štiti svoje bezbednosne interese. Araqchi je, međutim, izjavio da bi sporazum mogao okončati rat u Libanu, što bi impliciralo povlačenje izraelskih snaga iz okupiranih oblasti — tvrdnja koju je izraelsko Ministarstvo odbrane odbacilo.
Tržišni Odjek
Vest o napretku pregovora usledila je posle talasa eskalacije u Zalivu, uključujući razmenu napada između Izraela i Irana i američke udare na iranske ciljeve. Na finansijskim tržištima, globalni indeksi su porasli, dok su cene nafte pale — Brent je zabeležio pad od oko 3% na najniži nivo u skoro dva meseca.
Ovaj razvoj događaja predstavlja politički izazov za Belu kuću, jer rast cena goriva i pad odobravanja predsednika Donalda Trumpa utiču na domaću politiku i predstojeće izbore Kongresa.
Šta Sledi?
Zapadni izvori kažu da bi sporazum mogao biti formalno potpisan već u nedelju, uz mogućnost da se ceremonija održi u Ženevi; spominjani potpisnici su američki potpredsednik JD Vance i predsednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf. Administracija nije isključila ni neku evropsku lokaciju, a Araqchi je rekao da će prvo doći do daljinskog potpisivanja pre javnog saopštenja.
Dok pregovori o detaljima traju, ključna pitanja ostaju: kako će se postići verifikacija nuklearnih obaveza, da li će oslobađanje sredstava biti stvarno uslovljeno performansom i kakav će uticaj sporazum imati na sigurnost regionalnih saveznika poput Izraela.
(Izveštavali Reutersovi biroa; Tekst: David Morgan, Andy Sullivan, Peter Graff i Ros Russell; Uredili: Gareth Jones, Sanjeev Miglani, Edmund Klamann, Sergio Non i Kim Coghill)
Pomozite nam da budemo bolji.



























