ARPA‑H je uložila 150 miliona dolara u program BREATHE čiji je cilj da razvije „imunski sistem za zgrade“ — tehnologije koje detektuju i automatski reaguju na patogene i alergene u zatvorenom prostoru. Pet timova radi na rešenjima za škole, vrtiće, bolnice i domove, a jedan od projekata Virginia Tech razvija biosenzor za detekciju u realnom vremenu. Trenutni prototipi detektuju oko 10 supstanci, sa planom širenja na 25, i mogu izazvati automatsko pojačanje ventilacije i filtracije.
Kako Da Kancelarija Ne Čini Zaposlene Bolesnim: Novi Sistemi Za Čist Unutrašnji Vazduh

Naučnici rade na tehnologijama koje bi trebale da spreče širenje bolesti u zatvorenim prostorima tako što detektuju i reaguju na sitne, nevidljive čestice u vazduhu. Projekti su fokusirani na škole, vrtiće, bolnice, ali su rešenja primenljiva i u kancelarijama, industrijskim prostorima i domovima.
Veliko ulaganje u čist vazduh
Agencija za napredne istraživačke projekte u oblasti zdravlja (Advanced Research Projects Agency for Health, ARPA‑H) izdvojila je 150 miliona dolara za program BREATHE (Building Resilient Environments for Air and Total Health). Pet timova širom SAD radi na razvoju onoga što ARPA‑H opisuje kao „imunski sistem za svaku zgradu“ — integrisanih sistema koji detektuju, procenjuju i automatski odgovaraju na respiratorne pretnje.
Istorijski kontekst
Ideje o ozbiljnoj opasnosti koju predstavljaju vazdušni mikroorganizmi postoje decenijama: William i Mildred Wells istraživali su širenje bolesti vazdušnim putem u prvoj polovini 20. veka i tokom epidemije malih boginja 1940. instalirali su ultraljubičaste lampe u učionicama u Filadelfiji kako bi dezinfikovali vazduh, piše naučni novinar Carl Zimmer u The New York Timesu.
Kako funkcionišu nova rešenja
Jedan od najzanimljivijih pristupa koristi biosenzore za detekciju patogena i alergena u realnom vremenu. Primer projekta koji vodi Virginia Tech obuhvata:
- biosenzor koji kontinuirano meri prisustvo određenih mikroorganizama i alergena;
- softver koji kombinuje merenja sa drugim podacima i izračunava trenutni respiratorni rizik;
- automatske reakcije kao što su pojačana ventilacija i aktiviranje filtracije kada se pretnja detektuje.
„Pre ovog instrumenta, trebalo bi nam dva dana da utvrdimo koliko je nečega bilo u vazduhu“, rekla je Linsey Marr, inženjerka životne sredine sa Virginia Tech. „Sada to radimo gotovo u realnom vremenu.“ Ona je demonstrirala prototip koji trenutno može da detektuje oko 10 različitih supstanci, a cilj je povećanje na oko 25 do kraja programa.
Primer detekcije: Marr je navela alergen Der f 1 (iz grinje), koji može izazvati astmatične napade, kao jednu od supstanci koje sistem prepoznaje u realnom vremenu.
Zašto je to važno za nas
Takvi sistemi mogu značajno smanjiti rizik od širenja bolesti kao što su COVID‑19 ili grip, ali i pomoći u kontroli alergena koji utiču na respiratorno zdravlje dece i odraslih. Iako je projekat finansiran u SAD, principi i tehnologije su primenljivi širom sveta — uključujući i Srbiju — u školama, vrtićima, zdravstvenim ustanovama i poslovnim prostorima.
„Imamo pravo da udišemo zdrav unutrašnji vazduh,“ izjavila je menadžerka programa Jessica Green na događaju u Vašingtonu na kome su predstavljeni rezultati istraživanja.
Dalji razvoj obuhvata proširenje spektra detektovanih supstanci, unapređenje tačnosti biosenzora i integraciju sa postojećim sistemima ventilacije i filtracije kako bi odgovor na potencijalnu pretnju bio brz i automatski.
Pomozite nam da budemo bolji.




























