Colossal Biosciences i U.S. Fish and Wildlife Service pokreću partnerstvo za prikupljanje, kompletno sekvenciranje i krioprezervaciju ćelijskih i tkivnih uzoraka svih vrsta sa američke Liste ugroženih (oko 2.100). Cilj je kreirati otvorenu globalnu bioteku — "digitalni blizanac prirode" — koji bi podržao oporavak vrsta, istraživanja i eventualne intervencije poput de‑extinkcije ili genetskog pojačavanja otpornosti. Projekat je deo veće mreže biobanki, uključujući saradnju sa Museum of the Future u Dubaiju za 10.000+ vrsta.
Plan Za Čuvanje DNK Svih Vrsta Sa Liste Ugroženih — „Digitalni Blizanac Prirode“

Nije mnogo biljaka i životinja koje uspeju da prežive nakon što budu uvrštene na Listu ugroženih vrsta. Uspostavljena Zakonom o zaštiti ugroženih vrsta (Endangered Species Act) iz 1973. godine, američka lista danas obuhvata više od 2.100 vrsta. U poslednjih pola veka samo je 54 vrste dovoljno oporavljeno da budu uklonjene sa liste, dok je 67 vrsta izumrlo uprkos zaštiti — primeri su Bachmanov šarac i mala marijanska voćna slepica. Samo 2023. godine 21 vrsta je izbrisana sa liste zbog izumiranja.
Nova saradnja: šta se planira
25. juna kompanija Colossal Biosciences iz Dalasa najavila je partnerstvo sa U.S. Fish and Wildlife Service radi prikupljanja, kompletne sekvenciranja i krioprezervacije ćelijskih i tkivnih uzoraka svih vrsta sa američke Liste ugroženih. Colossal, poznata po projektima de‑extinkcije (dire wolf, ambicije za dodoa, tasmanijskog tigra i vunastog mamuta), cilj postavlja ambiciozno: stvoriti globalnu, otvorenu bioteku — svojevrsnu „biblioteku genoma“ ili digitalni blizanac prirode.
Ključne komponente programa
Prikupljanje uzoraka: zbog statusa ugroženosti većine vrsta, terenski pristup ograničen je i najčešće obuhvata neinvazivne metode (vađenje krvi, kožne biopsije). Kompanija koristi i oportunističke uzorke — leševe pronađene u prirodi ili životinje eutanazirane u zoološkim vrtovima — kako bi sprovodila nekropsije i pribavila raznovrsna tkiva.
Sekvenciranje i digitalni zapisi: pre zamrzavanja svaki uzorak biće potpuno sekvenciran kako bi se napravio kompletan digitalni genom vrste. To omogućava kasniju analizu genetske raznolikosti, identifikaciju gena važnih za otpornost na bolesti i klimatske stresore i planiranje konzervacijskih intervencija.
Indukovane pluripotentne matične ćelije (iPSC): cilj je rekonvertovati neke ćelije u iPSC — „prazne“ ćelije koje se mogu diferencirati u razne tipove tkiva, pa i u gamete. Colossal je već izveo derivaciju pluripotentnih matičnih ćelija iz slonova, što otvara mogućnosti za dalja istraživanja.
Krioprezervacija i otvoreni pristup: uzorci će biti čuvani u biobankama (u tečnom azotu, na temperaturama odgovarajućim krioprezervaciji) i planirano je da baza bude dostupna istraživačima, univerzitetima i konzervacionim organizacijama širom sveta.
Širi kontekst i izazovi
Američka lista sa ~2.100 vrsta predstavlja samo deo globalnog problema: IUCN procenjuje oko 48.600 vrsta kao ugrožene ili pretnjom. Pretnje uključuju klimatske promene, gubitak staništa i zagađenje. Tehnička i etička pitanja programa su značajna — od logistike prikupljanja i ograničenja vrsta koje se mogu uzorkovati neinvazivno, do diskusija oko primene genetskog inženjeringa u prirodi.
Colossal takođe radi na većim projektima, uključujući partnerstvo sa Museum of the Future u Dubaiju za krioprezervaciju uzoraka za više od 10.000 vrsta i edukativne izložbe koje povezuju javnost sa naučnim radom.
„Želimo digitalni blizanac prirode,” kaže Ben Lamm, suosnivač i izvršni direktor Colossala. „Ovo je usluga Americi. To je globalna biološka vizija — od zamrzivača do slobode.”
Program može imati praktične benefite za očuvanje vrsta: katalogizacija genoma i biobanking mogu pomoći u identifikaciji gena povezanih sa otpornosti na bolesti ili sušu i u razvoju strategija za povećanje genetske raznolikosti ugroženih populacija. Ipak, uspeh zahteva pažljivu saradnju naučnika, konzervatora, regulatora i javnosti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























