AFP je otkrio da je viralni desetosekundni snimak o indijskim posetiocima u Šangaju AI-generisan i da sadrži niz vizuelnih nedoslednosti. Alat Hive Moderation označio ga je kao verovatno AI ili deepfake. Objave koje prate video često šire diskriminišuće poruke, uprkos diplomatskim naporima Pekinga i Nju Delhija da normalizuju odnose. Kina je u 2025. olakšala izdavanje viza i pojednostavila onlajn postupak za indijske državljane.
AFP: Viralni video o Indijcima u Šangaju je AI-generisan — dokazi o manipulaciji i diskriminaciji

Viralni desetosekundni snimak koji je na mrežama prikazivan kao primer „bezakonja“ među indijskim posetiocima u Šangaju zapravo je AI-generisan, utvrdila je agencija AFP. Kratak video sadrži niz vizuelnih nedoslednosti koje ukazuju da se radi o sintetičkom sadržaju, a objave koje prate snimak šire i diskriminišuće poruke.
Šta je AFP utvrdio
U objavi na pojednostavljenom kineskom jeziku na platformi X, podeljenoj 21. juna 2026. od naloga sa preko 98.000 pratilaca, navodi se uvredljiva tvrdnja: „Indijski muslimani se ponašaju kao zombiji u Šangaju, hoće da dominiraju i bezakonito se ponašaju, prave se ludima“. Uz poruku je priložen desetosekundni snimak koji izgleda kao da prikazuje ljude kako sede na trotoaru prometne ulice.
Osoba koja navodno snima kaže na mandarinskom: „U poslednje vreme, svi ovi Indijci navale u Šangaj da pobegnu od vrućine i to nam je totalno poremetilo stvari. Samo ih pogledajte — sklupčani i haotični; to je stvarno iritantno.“
Vizuelne nepravilnosti koje otkrivaju laž
Analiza videa otkriva više jasnih znakova da je snimak generisan veštačkom inteligencijom:
- Dve osobe u prvom planu deluju kao da se stapaju u jednu figuru.
- Nazivi prodavnica i natpisi na bilbordima su zamagljeni i nečitljivi.
- Boje na semaforu nisu u ispravnom redosledu.
- Sivi automobil koji ulazi u raskrsnicu iznenada nestaje na sred ulice.
- Semafori u snimku prikazuju kontradiktorne signale.
Alat za detekciju Hive Moderation ocenio je snimak kao „verovatno da sadrži AI-generisan ili deepfake sadržaj“. Takve tehničke indikacije, zajedno sa stilom i trajanjem videa, ukazuju na sintetičku prirodu materijala koji se deli na društvenim mrežama.
Širi kontekst i diplomatski razvoj
Napori Pekinga i Nju Delhija da normalizuju odnose nakon sukoba duž himalajske granice 2020. utiču i na povećano kretanje ljudi i turističke razmene. Prema izjavi kineskog ambasadora Xu Feihonga, u prvom kvartalu 2025. izdato je više od 85.000 viza indijskim državljanima. Direktni letovi između velikih gradova postepeno su obnovljeni, a Kina je u decembru 2025. uvela pojednostavljeni onlajn postupak za podnošenje zahteva za vizu indijskim građanima.
I pored diplomatskih pomaka, AFP ukazuje da deo diskursa na kineskim društvenim mrežama ostaje diskriminišući. Agencija je prethodno raskrinkala i druge viralne snimke koji su optuživali indijske turiste za narušavanje javnog reda, podsmevali se njihovim navikama ili tvrdili da su „pobegli od toplotnih talasa“ u Indiji.
Zaključak: Viralni snimak o posetiocima u Šangaju ne može se smatrati verodostojnim—tehničke nepravilnosti i detekcija alata za moderaciju ukazuju na AI ili deepfake. Objave koje šire takav sadržaj često su ispraćene diskriminišućim narativima koji utiču na percepciju cele grupe.
Pomozite nam da budemo bolji.




























