Tim japanskih istraživača pronašao je jet-crne kokone pričvršćene za kamen na 6.200 metara dubine. Analize su otkrile da kokoni sadrže tela ranije nepoznate vrste ravnorepih crva iz fila Platyhelminthes. Ovo je najdublji zabeležen nalaz slobodnoživećih platyhelmintha, a prvi rezultati pokazuju da su ti organizmi površinski slični svojim plićinskim rođacima. Otkriće otvara nova pitanja o biologiji i prilagođavanju života u abyssopelagičkoj zoni.
Na 6.200 m Otkriveni Crni Kokoni — U Njima Nova Vrsta Ravnorepih Crva

Tokom robotske ekspedicije u Pacifiku, tim sa Univerziteta u Tokiju i Hokkaido univerziteta otkrio je na kamenu pri dubini od oko 6.200 metara misteriozne jet-crne „jajete“. Uzorke je podigao istraživač Yasunori Kano pomoću daljinski upravljanog podvodnog vozila (ROV), a zatim ih poslao na analizu timu bezkičmenjaka na Hokkaidu.
Iako je većina školjki bila pocepana i prazna, najmanje četiri kokona bila su netaknuta. Pod stereomikroskopom naučnici su otkrili da se radi o kokonima koji u sebi sadrže sitna, krhka bela tela — platyhelminte, odnosno ravnorepe crve.
„Kada sam ih prvi put video — pošto nikada ranije nisam video kokone ravnorepih crva — pomislio sam da su to protisti. Isečem jedan pod mikroskopom i iz njega iscuri mlečna supstanca; nakon što sam pipetom ispuhnuo tu masu, ugledao sam krhka bela tela i tek tada shvatio da je reč o kokonima platyhelmintha,“ rekao je Keiichi Kakui iz Hokkaido univerziteta, koautor studije objavljene 2024. u časopisu Biology Letters.
Posle DNK analize, tim je potvrdio da su organizmi iz kokona pripadnici dosad neopisane vrste iz fila Platyhelminthes. Autori ističu da je ovo najdublji poznati nalaz slobodnoživećih platyhelmintha. Dosadašnji najdublji zabeleženi primerak poticao je sa oko 5.200 metara, ali je bio pričvršćen za komad drveta, pa nije bilo jasno da li je zaista poreklom iz te dubine.
Interesantno, i pored ekstremnih uslova abyssopelagičke zone (visok pritisak, mračna hladnoća i oskudna hrana), ovi dubokomorski ravnorepi crvi izgledaju površinski i razvojno slični svojim rođacima iz plićih voda — bar prema prvobitnim morfološkim i genetskim podacima.
Zašto je otkriće važno?
Otkriće kokona i nove vrste na takvoj dubini proširuje naše znanje o biodiverzitetu najdubljih slojeva okeana, koji su i dalje u velikoj meri neistraženi. Svaki novi nalaz pomaže da se bolje razumeju prilagođavanja organizama na ekstremne uslove, kao i tokovi energije i reproduktivne strategije u dubokom moru.
Iako pruža odgovore, ovo otkriće otvara i nova pitanja: kako su ovi organizmi stigli i opstali na toj dubini, koje su njihove prehrambene veze i koliko su genetski različiti od plićinskih vrsta? Potrebna su dalja istraživanja i uzorkovanja da bi se potpuno razumela ekologija ove nove vrste.
Zaključak: Pronalaženje crnih kokona na 6.200 metara i potvrda nove vrste ravnorepih crva predstavlja bitan doprinos proučavanju dubokomorskog života i podseća koliko su okeanski duboki slojevi još uvek neistraženi.
Pomozite nam da budemo bolji.

























