Sažetak: Startapi u Južnoj Koreji nude video-poruke u kojima AI-rekonstrukcije preminulih izgovaraju poruke koje pišu njihovi najbliži. Kompanija Vaice radi oko 300 videa mesečno, dok osnovni snimak od 3–5 minuta košta oko 600.000 vona (≈390 USD). Zagovornici ističu moguću utehu, a stručnjaci upozoravaju na etičke, psihološke i pravne rizike, posebno u kontekstu budućih dvosmernih "griefbotova".
AI videi preminulih donose utehu — rastuće etičke i pravne dileme u Južnoj Koreji

Seul, Južna Koreja — U eri u kojoj veštačka inteligencija može da oživi glasove i lica iz fotografija, neki Južnokorejci naručuju kratke video-poruke u kojima digitalni prikazi preminulih izgovaraju poruke koje im pišu najbliži.
Kako funkcioniše usluga
Lee Geon Hui, 28-godišnji radnik iz Seula, angažovao je u decembru kompaniju Vaice da napravi kratak video u kome se digitalni prikaz njegovog djeda obraća njegovom ocu. Virtualni lik je rekao ocu da je "moj najdragoceniji sin" i izvinio mu se zbog ranijih konflikata — što je dovelo do emotivnog trenutka između oca i sina.
Vaice prema rečima izvršnog direktora Jeongu Wona obrađuje oko 300 narudžbina mesečno, većinom od ljudi u četrdesetim i pedesetim godinama koji žele video svojih preminulih roditelja. Kompaniji su potrebne nekoliko fotografija i kratki uzorak glasa preminule osobe; osnovni video od 3–5 minuta košta približno 600.000 vona (oko 390 USD).
Zašto ljudi naručuju takve videe
Mnogi klijenti puštaju video tokom porodičnih okupljanja, obreda sećanja ili praznika. Najčešće sami pišu scenario i uglavnom uključuju izraze poput "volim te" ili priznanja i žaljenja zbog nerešenih sukoba. Neki sagovornici kažu da je jedno gledanje dovoljno da donese utehu i da porodica zatim nastavi dalje.
„To je mač sa dve oštrice, jer se bavi ljudskim emocijama,“ kaže Yong Man Ro, stručnjak za AI na Korea Advanced Institute of Science and Technology. „Kako AI ulazi u naš svakodnevni život, donosi i nova kulturna iskustva i šokove.“
Etika, psihologija i zakon
Dok neki korisnici prijavljuju olakšanje, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne etičke i psihološke rizike. Choung Wan, emeritus profesor prava na Kyung Hee University, apeluje na hitnu regulativu koja bi štitila dostojanstvo i prava preminulih: smatra da bi trebalo zabraniti izradu AI-verzija osobe koja se tome protivila pre smrti i jasno ograničiti komercijalnu upotrebu tuđih slika i glasova.
Specijalisti za mentalno zdravlje upozoravaju da dvosmerne AI-interakcije — tzv. "griefbotovi" koji omogućavaju razgovor sa simulacijom preminule osobe — mogu ometati zdrav proces tugovanja jer podstiču zadržavanje u fantaziji umesto prihvatanja gubitka.
Tehnologija i granice
Tehnološki razvoj omogućava verne vizuelne rekreacije, uključujući detalje poput bora i pora na koži, ali interaktivni chatboti još imaju tehničke i komunikacione barijere: neslaganje između mimike i izgovorenih reči, i osećaj „neprirodnosti“ u dužim razgovorima. Kompanije priznaju da su oprezne prema pokretanju real-time dvosmernih servisa zbog mogućih nepredviđenih etičkih problema.
Za neke porodice, ovakav sadržaj je bio način da se kratko osete povezanima i pređu preko tuge; za druge, potencijalne opasnosti su dovoljno ozbiljne da zahtevaju pravne i stručne smernice pre nego što usluge postanu raširene.
Zaključak
AI videi preminulih postaju sve traženija usluga koja može pružiti trenutnu utehu, ali i postavlja pitanja koja zahtevaju pažljivo društveno, psihološko i pravno promišljanje. Dok tehnologija napreduje, regulatorni okvir i profesionalne smernice biće ključni za zaštitu ranjivih korisnika i dostojanstva pokojnih.
Pomozite nam da budemo bolji.




























