Fosil Qafzeh 25 iz pećine Qafzeh (92.000–145.000 godina) nosi zarašćenu povredu vilice i premolara koja odgovara udaru oštrim predmetom. Analize mikroskopijom i CT-om pokazuju da je rana bila u fazi zarastanja, što znači da je pojedinac preživeo neko vreme nakon povrede. Studija u Scientific Reports takođe beleži skrivene karijesne lezije i defekte gleđi, a stanje kostiju ukazuje na namerni pokop, potkrepljujući značaj lokacije za proučavanje ranih pogrebnih praksi.
Fosil Star 92.000–145.000 Godina: Mogući Najraniji Ubod U Lice Nađen U Qafzeh Pećini

Oštećenje vilice na fosilu poznatom kao Qafzeh 25, pronađenom u pećini Qafzeh u Izraelu i datovanom na period između 92.000 i 145.000 godina, moglo bi predstavljati najraniji poznati slučaj uboda oštrim predmetom u lice, navode autori nove studije.
Analize koje su otkrile povredu
Naučnici iz Španskog nacionalnog centra za istraživanje evolucije ljudi (Centro Nacional de Investigación sobre la Evolución Humana) primenili su kombinaciju mikroskopije i CT skeniranja kako bi detaljno ispitali oštećenje. Otkrili su leziju koja zahvata donju vilicu i jedan donji premolar — promena čiji oblik i karakter odgovaraju povredi izazvanoj oštrim predmetom, što istraživači tumače kao mogući ubod u lice.
Preživljavanje i stomatološki nalazi
Povreda je bila u fazi zarastanja, što ukazuje da je pojedinac preživeo određeno vreme nakon zadobijene rane. Pored traumatske lezije, studija u časopisu Scientific Reports beleži i dosad neprimećene stomatološke promene: skriveni karijes u donjem premolaru i defekte gleđi, koji pružaju dodatne informacije o oralnom zdravlju i životnim uslovima ranih populacija Homo sapiens izvan Afrike.
Kontext nasilja i pokopa
Iako je teško sa apsolutnom sigurnošću ustanoviti uzrok svake povrede na skeletnim ostacima, autori ističu da ovaj nalaz proširuje veoma ograničenu evidenciju o traumama izazvanim oštrim predmetima iz srednjeg paleolitika. Raspored i očuvanost kostiju ukazuju da fosil najverovatnije nije žrtva napada mesoždera, već da je reč o ostacima koji su bili podvrgnuti namernom pokopu.
"Nalazi pružaju nove dokaze u debati o poreklu kompleksnih ponašanja — od međuljudskog nasilja do brige o povređenima i pogrebnih praksi," rekla je autorka studije Ana Pantoja Pérez.
Pećina Qafzeh time potvrđuje status jedne od ključnih arheoloških lokacija za proučavanje ranih funerarnih praksi i socijalnog ponašanja naših predaka.
Važno: Iako interpretacija ukazuje na ubod, istraživači ostavljaju otvorenom mogućnost drugih objašnjenja i pozivaju na dodatna istraživanja i poređenja sa sličnim nalazima.
Pomozite nam da budemo bolji.




























