Francuska je vratila 23 sirijska arheološka predmeta koji su 2011. bili pozajmljeni Institutu Arapskog Sveta u Parizu, a ostali u Francuskoj oko 15 godina. Povratak kolekcije usledio je tokom istorijske posete Emmanuela Macrona Damasku, prvoj takve vrste nakon svrgavanja Bašara al-Asada krajem 2024. godine. Artefakti potiču iz različitih epoha i pripadaju muzejima u Damasku, Alepu, Latakiji i Palmiri, dok stručnjaci upozoravaju da hiljade drugih predmeta i dalje ostaju rasute po svetu.
Francuska Vraća 23 Sirijska Blaga Tokom Istorijske Posete Emmanuela Macrona Damasku

Francuska je vratila 23 sirijska arheološka predmeta koja su 2011. bila pozajmljena za izložbu u Parizu i koja su ostala u Francuskoj oko 15 godina. Povratak kolekcije poklopio se sa istorijskom posetom predsednika Emmanuela Macrona Damasku — prvom zvaničnom posetom istaknutog zapadnog lidera nakon svrgavanja Bašara al-Asada krajem 2024. godine.
Šta je vraćeno
Artefakti, dopremljeni predsedničkim avionom i predati Sirijskom nacionalnom muzeju, obuhvataju rimske bronzane predmete, predmete iz vizantijskog i islamskog perioda, kao i bogato obojen mozaik koji je nekada krasio Umajdsku džamiju. Kolekcija je 2011. bila pozajmljena Institutu Arapskog Sveta u Parizu za izložbu sirijskih antikviteta.
Poreklo i diplomatski kontekst
Sirijsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da predmeti pripadaju muzejima u Damasku, Alepu, Latakiji i Palmiri i da su ostali u Francuskoj nakon prekida diplomatskih odnosa u vreme režima Bašara al-Asada. Ministarstvo je ocenilo da je Francuska prva država koja se odazvala nacionalnoj kampanji za povratak antikviteta iz inostranstva.
„Danas otvaramo selekciju arheoloških predmeta koji su vraćeni Siriji,“ rekao je Ayman al-Nabo, zamenik generalnog direktora Direktorata za antikvitete i muzeje Sirije, prilikom otvaranja izložbe u Nacionalnom muzeju u Damasku.
Po rečima kustoskinje Nivine Saadeddine, vraćena kolekcija obuhvata periode od 9. milenijuma p.n.e. do 14. i 15. veka n.e., te svaka pojedinačna stavka predstavlja posebnu fazu sirijske istorije.
Osobne i institucionalne posledice spora
Maamoun Abdulkarim, bivši generalni direktor za antikvitete i muzeje koji je danas profesor arheologije na Univerzitetu u Šardži (UAE), kaže da je zvanično tražio povratak još 2014. godine, ali da nije dobio odgovor. Prema njegovim tvrdnjama, sirijske institucije su kasnije obaveštene da francuski zvaničnici ne mogu da komuniciraju sa predstavnicima režima koji je bio međunarodno izolovan i pod sankcijama.
Abdulkarim navodi i lične posledice: ispitivanja i fizičko zlostavljanje od strane bezbednosnih snaga, kao i optužbe da su muzejske službe postupale neodgovorno. On tvrdi da je korespondencija sa institutom u Parizu bila ključna da izbegnu ozbiljnije sankcije.
Šira slika: oštećenja i pljačka
Stručnjaci upozoravaju da, uprkos ovim pojedinačnim vraćanjima, hiljade sirijskih artefakata opljačkane tokom skoro 14-godišnjeg sukoba i dalje kruže svetom. Kulturna baština zemlje pretrpela je teška oštećenja, uključujući značajna razaranja u Palmiri i tragove razaranja na lokalitetima kao što je Krak des Chevaliers.
Abdulkarim i drugi stručnjaci kažu da će povratak svih ukradenih predmeta zahtevati dugotrajan diplomatski rad i međunarodnu saradnju, ali da povratak iz Francuske šalje ohrabrujuću poruku za buduće sporazume.
___
Autorski doprinos: Abou AlJoud iz Bejruta, Liban.
Pomozite nam da budemo bolji.




























