Studija istraživača sa Carnegie Mellon Univerziteta pokazuje da majmuni mogu da prepoznaju rotirane i skalirane geometrijske oblike na nivou sličnom predškolcima bez formalnog obrazovanja. Eksperimenti su uključivali majmune, američke predškolce i odrasle Tsimane' učesnike, a test je zahtevao pronalaženje parova istih oblika na dodirnom ekranu. Deca i majmuni oslanjaju se na intuitivne strategije, dok obrazovanje vodi ka simboličkom i analitičkom pristupu.
Majmuni Imaju Geometrijske Veštine Slične Predškolcima, Pokazuje Studija

Istraživanje sa Carnegie Mellon Univerziteta sugeriše da su neke osnovne geometrijske sposobnosti kod primata sličnije ljudskim nego što se ranije mislilo. U jednostavnom testu prepoznavanja oblika, majmuni su pokazali performanse bliske onima predškolaca koji nisu imali formalno matematičko obrazovanje.
Kako je studija izvedena
Tim je sproveo niz testova podudaranja oblika na ekranu osetljivom na dodir. U eksperimentu su učestvovali:
- 8 odraslih majmuna (4 rhesus makake, Macaca mulatta, i 4 afrička pavijana, Papio anubis),
- 55 američkih predškolaca uzrasta 3–6 godina,
- 77 odraslih pripadnika naroda Tsimane' sa minimalnim formalnim obrazovanjem.
Takođe je paralelno analiziran podsetak podataka iz ranije studije koja je uključivala pavijane, francuske predškolce i prvačiće, kao i odrasle iz francuske i domorodačke Himba grupe.
Zadatak i nagrade
Učesnici su morali da pronađu parove geometrijski identičnih oblika (na primer dva trougla istih uglova) među drugim figurama, iako su oblici mogli biti rotirani ili različito skalirani. Instrukcije su bile minimalne: učesnicima je rečeno da "provere i shvate" zadatak metodom pokušaja i grešaka. Tačan odgovor pratio je pozitivni zvučni signal, a deca i majmuni su dobijali nagrade (nalepice za decu, zrno žitarica za majmune).
Ključni nalazi
Rezultati pokazuju da:
- Majmuni su prepoznavali rotirane i skalirane geometrijske oblike na nivou uporedivom sa predškolcima bez formalnog geometrijskog obrazovanja.
- Deca i majmuni su se u rešavanju zadatka više oslanjali na intuitivne, perceptivne strategije.
- Odrasli ispitanici, posebno oni sa formalnim obrazovanjem, češće su koristili simboličke i analitičke strategije (simetrija, odnos dužina stranica, paralelizam, veličina uglova).
Autori zaključuju da apstraktne geometrijske intuicije o metričkim osobinama i uglovima verovatno postoje kod primata pre nego što ih oblikuje ljudska kultura i obrazovanje. Formalno obrazovanje, po svemu sudeći, produbljuje i systematizuje ove osnovne kapacitete, omogućavajući simboličke reprezentacije i brže izvođenje zaključaka.
Citati: "Proučavajući odrasle sa neformalnim i formalnim obrazovanjem, kao i decu i majmune, mogli smo razlučiti koje aspekte geometrijskog rasuđivanja ljudi stiču prirodno, a koji se jačaju kroz školovanje", rekla je razvojna neuropsihološkinja Jessica Cantlon.
Zašto je ovo važno
Studija rasvetljava evolutivne korene kognitivnih sposobnosti koje stoje iza matematičkog razmišljanja i pokazuje kako kultura i obrazovanje nadograđuju, ali ne nužno kreiraju iz početka, mentalne kapacitete potrebne za simboličku matematiku. To ima implikacije za razumevanje razvoja matematike kod dece i poređenja kognitivnih sposobnosti između vrsta.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Ako primetite grešku u tekstu, autori izvorne vesti pozivaju čitaoce da ih obaveste.
Pomozite nam da budemo bolji.




























