Volonter u Gundorfu (Saksonija) pronašao je u julu izuzetno očuvanu keltsku zlatnu kovanicu — takozvanu „čašicu duge” — stara oko 2.200 godina i teška oko 2 grama (~0,07 oz). Kovanica, tehnički četvrt statera, nosi motive stilizovane glave i prikaz koji podseća na keltski torc. Ovaj nalaz je najstarija kovanica dosad otkrivena u Saksoniji i potvrđuje ranije i neočekivane trgovačke veze sa Keltima. Stručnjaci veruju da je predmet služio više kao statusni simbol ili rezerva vrednosti nego kao svakodnevni novac.
U polju u Saksoniji pronađena keltska zlatna „čašica duge” stara ~2.200 godina
Volonter koji je koristio detektor metala u julu je u Gundorfu, severozapadno od Leipciga, pronašao izuzetno očuvanu keltsku zlatnu kovanicu stara oko 2.200 godina. Nalaz je potvrdio Državni zavod za arheologiju Saksonije.
Šta je pronađeno?
Radi se o gotovo čistom zlatnom komadu mase oko 2 grama (približno 0,07 unci), tehnički poznatom kao četvrt statera, a u narodu nazvanom „čašica duge” zbog zakrivljenog oblika koji podseća na mali lončić ili čašicu. Zbog malih dimenzija, kovanica je teža približno kao američki dime ili malo lakša od jedne eurocent kovanice.
Izgled i značenje motiva
Na jednoj strani vidi se stilizovana glava — verovatno jelena ili drugog životinjskog motiva tipičnog za keltsku umetnost. Druga strana prikazuje otvorenu ogrlicu sa zadebljanim krajevima (mogući keltski torc), zvezdu sa zaobljenim uglovima i sferu. Takvi motivi ukazuju na simboliku statusa i pripadnosti, a ne nužno na svakodnevnu upotrebu kao sitna valuta.
Arheološki kontekst i značaj
Novčići u obliku „čašice duge” najčešće potiču iz keltskog naseljenog područja severne Češke i datiraju se obično u III vek pre nove ere. Saksonija leži izvan glavne zone keltskog naseljavanja, pa je ovaj pronalazak posebno vredan: potvrđuje postojanje trgovačkih kontakata i kulturnih veza između lokalnog stanovništva i Kelata.
„Zlatna kovanica je opipljiv deo naše istorije i pruža nove uvide u trgovinu sa Keltima,”
rekla je Barbara Klepsch, saksonska ministarka za kulturu i turizam. Državna arheološkinja Regina Smolnik dodaje da su keltski novčići retki u Saksoniji i da ovaj primerak, zbog starosti i očuvanosti, predstavlja najstariju kovanicu otkrivenu u toj pokrajini.
Šta ovo znači za istoriju regije?
Pre ovog nalaza, u Saksoniji su bile poznate samo dve keltske kovanice (jedna je pronađena u 19. veku i sada se smatra izgubljenom). Intenzivnija terenska istraživanja u poslednjim godinama otkrila su još nekoliko primeraka, ali je većina ređa, bez iste kombinacije zlata, ispupčenog oblika i ukrasa. Ranije najstarija poznata kovanica u Saksoniji bila je srebrni cluster quinarius iz oko ranog I veka pre n.e.; ova zlatna čašica duge pomera granice i dokazuje prisustvo starijih novčanih oblika u regionu.
Funkcija predmeta
Iako se često nazivaju kovanicama, mnogi stručnjaci smatraju da su ovakvi zlatni primerci više služili kao statusni simbol ili kao sredstvo čuvanja vrednosti pripadnika bogatijeg sloja društva, a ne kao svakodnevni novac u opticaju.
Klepsch je pohvalila volontera za odgovorno prijavljivanje nalaza i istakla važnost građana-istraživača: „Otkrića poput ovog oživljavaju prošlost i pomažu nam da bolje razumemo kulturne korene.”
Napomena: Težina u originalnim objavama ponekad je navedena netačno u konverziji; ovde je upotređena preciznija računica: 2 g ≈ 0,07 oz.
Pomozite nam da budemo bolji.
