Nova analiza fragmenata kitovanja i konoplja sa Hjortspring broda ukazuje da je kitovanje sadržalo mešavinu životinjske masti i borovog katrana, što upućuje na moguće poreklo plovila iz regiona oko Baltičkog mora. Radiokarbonsko datiranje konoplja potvrđuje IV–III vek p. n. e., a pronađen je i delimični otisak prsta u katranu — retka veza sa konkretnom osobom. Dalje analize godova i drevne DNK očekuju se kako bi se preciznije odredilo poreklo.
Nova saznanja razotkrivaju poreklo slavnog Hjortspring broda

Pre više od sto godina iz močvare u južnoj Skandinaviji izvađen je jedinstven plankaš — Hjortspring brod — čija priča je tokom decenija delimično rasvetljena, ali je i dalje čuvala važne tajne. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One donosi ključne dokaze koji su blizu rešavanju misterije o poreklu plovila i grupi ratnika koji su se nalazili na njemu.
Šta su istraživači otkrili?
Istraživači su analizirali ranije neispitane fragmente kitovanja (materijala koji zaptiva spojeve plovila) i komade konoplja sa iskapanja. Rezultati pokazuju da je kitovanje sadržalo mešavinu životinjske masti i borovog (pine) katrana, a očuvani konopi su omogućili radiokarbonsko datiranje.
„Naš rad je dao važan novi trag u vezi sa poreklom napadača u tom brodu“, rekao je Mikael Fauvelle, jedan od vodećih autora studije.
Zašto je to važno?
U vreme kojim datira Hjortspring (IV–III vek pre n.e.), Danska je imala relativno malo borovih šuma. Prisutnost borovog katrana zato upućuje na to da je materijal mogao poticati iz obalnih regiona oko Baltičkog mora, gde je bor bio rasprostranjen. To sugeriše da plovilo i njegovi putnici možda nisu lokalnog porekla, što dalje ukazuje na organizovan i dug put koji su napadači prešli.
Datiranje i retki nalazi
Radiokarbonsko datiranje konoplja dalo je starost iz IV–III veka p. n. e., u skladu sa ranijim procenama. Posebno izuzetan nalaz je delimični otisak ljudskog prsta sačuvan u katranu — veoma retka pojava koja potencijalno povezuje plovilo sa konkretnom osobom koja je radila na njemu.
Značaj za razumevanje pomorstva i konflikata
Hjortspring, dugo opisan kao najstariji sačuvani plankaš severne Evrope, pre skoro 20 metara dužine i kapaciteta do 24 veslača, potvrđuje visok nivo brodogradnje ranog gvozdenog doba. Nalazi podržavaju tezu da su pomorski kontakti, trgovina i oružani upadi imali duboke i drevne korene u severnoj Evropi — vekovima pre vikinskog doba.
Dalji planovi istraživanja
Tim planira dodatne analize: rendgenske snimke drveta radi otkrivanja godova (dendrokronologija) i pokušaje ekstrakcije drevne DNK iz katrana. Ove metode mogle bi još preciznije odrediti geografsku i biološku pripadnost materijala i ljudi povezanih sa brodom.
Lokacija i izložba: Hjortspring brod je izložen u Nacionalnom muzeju Danske u Kopenhagenu, a nalazi iz iskapanja i dalje služe kao dragocen izvor informacija o pomorskoj i vojnoj istoriji rane Skandinavije.
Autori studije: Mikael Fauvelle (Lund University) i saradnici; komentar dali su i stručnjaci poput Flemminga Kaula (Nacionalni muzej Danske) i Olea Kastholma (Muzej Roskilde).
Pomozite nam da budemo bolji.



























