Svet Vesti
Politics

Lukašenko Prima Američkog Izaslanika U Minsku — Oslobađanje Zatvorenika I Ublažavanje Sankcija

Lukašenko Prima Američkog Izaslanika U Minsku — Oslobađanje Zatvorenika I Ublažavanje Sankcija
In this photo released by Belarusian presidential press service, Belarusian President Alexander Lukashenko, right, and U.S. Presidential envoy John Coale shake hands during their meeting in Minsk, Belarus, Friday, Dec. 12, 2025. (Belarusian Presidential Press Service via AP)

Aleksandar Lukašenko primio je američkog izaslanika Johna Coalea u Minsku u okviru pokušaja da poboljša odnose sa Zapadom. Od jula 2024. Belorusija je oslobodila više od 430 zatvorenika, uključujući više od 50 prebačenih u Litvaniju, dok su neke sankcije, poput onih prema Belavia, ublažene. Međutim, organizacije za ljudska prava upozoravaju da represija i dalje traje — prema Viasni, u zemlji ostaje oko 1.200 političkih zatvorenika, među kojima je i Ales Bjaljacki.

Aleksandar Lukašenko u petak je primio američkog izaslanika Johna Coalea u Minsku, što vlasti predstavljaju kao deo pokušaja da ublaže međunarodnu izolaciju i unaprede odnose sa Zapadom. Predsednička pres‑služba i državna agencija Belta saopštile su da će razgovori biti nastavljeni i u subotu.

Kontekst i ranija dešavanja

Od jula 2024. Belorusija je, prema zvaničnim i nezavisnim izvorima, oslobodila više od 430 pritvorenika u nizu talasa, među kojima je više od 50 prebačeno u Litvaniju. Ovi koraci praćeni su delimičnim ublažavanjem pojedinih sankcija — uključujući ukidanje ograničenja prema nacionalnoj avio‑kompaniji Belavia, što joj je omogućilo nabavku rezervnih delova i popravke letelica, uključujući Boing avione.

Reakcije i kritike

Vlasti predstavljaju oslobađanja kao gest dobre volje i pokušaj približavanja Zapadu. Lukašenko je, prema Belti, rekao da mu se dopadaju "poslednji postupci" američke administracije. S druge strane, organizacije za ljudska prava upozoravaju da represija nad protivnicima režima i dalje traje: redovne su privođenja na političkoj osnovi, a prema procenama strani‑hrvatske grupe Viasna u zemlji i dalje ima oko 1.200 političkih zatvorenika, među kojima je i osnivač Viasne i laureat Nobelove nagrade za mir, Ales Bjaljacki.

„Kažu da Tramp voli laskanje. Ali ja ne težim laskanju. Hoću da kažem da mi se zaista sviđaju njegovi postupci u poslednje vreme“, prenosi Belta reči Lukašenka.

Istaknuti slučajevi

Među oslobođenima je i uticajni disident Sjarhej Cihanouski, suprug egzilne opozicione liderke Svjatlane Cihanouske; njegovo puštanje usledilo je posle posete američkog izaslanika Keitha Kellogga. U jednom od talasa oslobađanja više od 50 pritvorenih upućeno je u Litvaniju, ali je istaknuti aktivista Mikola Statkevič odbio da napusti zemlju i nakon što je sišao sa autobusa priveden je i vraćen u zatvor, opisujući događaj kao "prisilnu deportaciju".

Šta dalje očekivati

Susreti sa američkim izaslanicima i ublažavanje nekih sankcija mogu otvoriti prostor za dalji dijalog, ali ključna pitanja ostaju: trajno rešavanje političkih progona, oslobađanje svih pritvorenih iz političkih razloga i nezavisna istraga kršenja ljudskih prava. Dok Zapad pozdravlja sporazume i oslobađanja, mnogi analitičari i aktivisti upozoravaju da su reči na delu — a dosledne promene još uvek nisu vidljive.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno