AP je utvrdio da su pojedini radnici iz Bangladeša namamljeni u Rusiju lažnim ponudama civilnih poslova, a potom prisilno potpisivani na vojne ugovore i slani na front u Ukrajini. Dokumenti i izjave preživelih potvrđuju prisilu, batine i pretnje, dok istrage BRAC-a i bangladeške policije otkrivaju mrežu posrednika. Porodice traže odgovore i povratak nestalih.
Prodati ruskim snagama: Kako su radnike iz Bangladeša namamili u Rusiju i prisilili da ratuju u Ukrajini
Maksudur Rahman, 31, who escaped after fighting for the Russian army, shows a Russian military dog tag during an interview with The Associated Press in Lakshmipur, Bangladesh, Dec. 10, 2025. (AP Photo/Rajib Dhar)(ASSOCIATED PRESS)
LAKSHMIPUR, Bangladeš — Radnici iz Bangladeša koji su tražili posao u inostranstvu tvrde da su bili namamljeni u Rusiju lažnim obećanjima o civilnim poslovima, da bi ih potom prisilno uključili u borbe u Ukrajini. Istraga Associated Pressa, izjave preživelih i priloženi dokumenti opisuju sistemsku prevaru, pretnje i nasilje kojim su regrutovani i zlostavljani.
Maksudur Rahman, 31, who escaped after fighting for the Russian army, poses during an interview with the Associated Press in Lakshmipur, Bangladesh, Dec. 10, 2025. (AP Photo/Rajib Dhar)(ASSOCIATED PRESS)
Kako se dogodilo
Prema iskazima, radni agenti u Bangladešu oglašavali su poslove poput čišćenja, kuvarskih ili električarskih pozicija u Rusiji s platama koje su delovale primamljivo. Mnogi su platili velike naknade — u najmanje jednom slučaju 1,2 miliona taka (oko 9.800 USD) — i putovali u Moskvu. Po dolasku su navodno potpisivali dokumenta na ruskom za koja su mislili da su civilni ugovori, ali su se kasnije ispostavila kao vojački ugovori.
Mohan Miajee, 29, who escaped after fighting for the Russian army, shows his Russian military dog tag in Munshiganj, Bangladesh, Dec. 9, 2025. (AP Photo/Rajib Dhar)(ASSOCIATED PRESS)
Iskustva preživelih
Maksudur Rahman i drugi muškarci rekli su da su nakon potpisivanja odvedeni u vojne kampove na obuku iz upotrebe dronova, evakuacije ranjenih i osnovnih borbenih veština, a potom raspoređivani na položaje blizu fronta. Prema njihovim pričama, pritiscima, pretnjama zatvorom ili smrću i fizičkim batinama prisiljavani su da preuzimaju zadatke poput nošenja zaliha, kopanja rovova, evakuacije ranjenih i prikupljanja poginulih.
Salma Akdar, 28, who has not heard from her husband Ajgar Hussein, 40, for months, sits after speaking to the Associated Press, in Lakshmipur, Bangladesh, Dec. 10, 2025. (AP Photo/Rajib Dhar)(ASSOCIATED PRESS)
„Tvoj agent te je poslao ovde. Mi smo te kupili.”
Tako je, prema Rahmanu, jedan ruski komandant odgovorio kroz prevodilačku aplikaciju kada je Rahman protestovao.
Dokazi i istrage
Tvrdnje su potkrepljene dokumentima koje su preživelih i porodice dostavile istraživačima: poslovne vize, navodno potpisani ruski ugovori, medicinski i policijski izveštaji, fotografije i vojni identifikacioni bedževi. Dve ruske grupe koje pomažu vojnicima da izbegnu službu potvrdile su autentičnost nekih ugovora, na kojima se, kako je navedeno, pojavljuje potpis Maj. Vladimira Jaltseva iz regionalnog regrutnog centra u Kostromi.
Mohan Miajee, 29, who escaped after fighting for the Russian army, poses for a portrait in Munshiganj, Bangladesh, Dec. 9, 2025. (AP Photo/Rajib Dhar)(ASSOCIATED PRESS)
Organizacije za prava radnika, uključujući BRAC, i bangladeška policija započele su istrage; optužbe su podignute protiv bar jednog posrednika sa dvojim državljanstvom. Ipak, tačan broj Bangladeščana koji su dovedeni ili poginuli ostaje neizvestan — jedan istražitelj je procenio da bi oko 40 ljudi moglo da je izgubilo život.
Posledice za porodice
U Lakshmipuru porodice čuvaju dokumenta i poslednje poruke svojih rođenih, tražeći odgovore i povratak voljenih. Neki su uspeli pobjeći odlaskom u rusku bolnicu i traženjem pomoći u ambasadi Bangladeša u Moskvi, ali mnogi su i dalje nestali ili su — prema izveštajima — poginuli.
Šta dalje
Porodice zahtevaju istragu i pravdu, a lokalne i međunarodne organizacije pozivaju na veću kontrolu nad mrežama posrednika i zaštitu migranata. Istraga AP-a ističe kako trgovina ljudima i manipulacija ranjivim migrantima može imati smrtonosne posledice — i da su potrebni koordinisani odgovori vlada i civilnog društva.
Pomozite nam da budemo bolji.
