Kubanci Pod Opsadom: Produženi Nestanci Struje, Nestašice Goriva i Nagli Rast Cena Pritiskaju Havanu

HAVANA — Stanovništvo Havane i okolnih naselja suočava se sa sve ozbiljnijom humanitarnom i ekonomskom krizom: produženi nestanci električne energije, nestašice goriva i skokovi cena osnovnih namirnica svakodnevicu pretvaraju u borbu za preživljavanje.

Novinar Reutersa razgovarao je sa više od trideset ljudi iz različitih slojeva društva — od uličnih prodavaca i taksista do radnika u državnim službama i zaposlenih u privatnom sektoru. Njihove priče ukazuju na to da su roba i usluge, naročito one zavisne od ograničenih zaliha goriva, postale znatno ređe i skuplje.

Šta se dešava

Za veliki deo ruralne Kube problemi sa napajanjem nisu iznenađenje: dotrajalni sistem proizvodnje električne energije dugo je na ivici kolapsa i stanovništvo je naviklo na višesatne prekide u snabdevanju strujom, internetom i vodom. Međutim, do pre nekoliko nedelja glavni grad je donekle uspevao da to izmeni. Sada se i tamo nagomilava kriza zbog obustave isporuka nafte — prvo iz Venezuele, a zatim i iz Meksika — i zbog pretnji SAD da će uvesti tarife zemljama koje snabdevaju Kubu gorivom.

Kako to utiče na svakodnevni život

Kubanski pezo izgubio je više od 10% vrednosti prema dolaru u tri nedelje, što je dodatno podiglo cene hrane. Redovi za gorivo bili su znatno duži, a gotovo sve benzinske isporuke sada se prodaju po «premijum» cenama u dolarima, valuti koja je nedostupna većini građana.

People line up to buy bread in Havana, as Cubans from all walks of life hunker into survival mode amid prolonged blackouts and soaring prices for food, fuel and transport, while the United States increases pressure on the communist‑run nation, in Cuba, January 30, 2026. REUTERS/Norlys Perez

"Ovo me je dovelo u nemoguću situaciju. Nijedna plata to ne može da pokrije," rekla je Yaite Verdecia, domaćica iz Havane.

Javni prevoz je smanjen, neki autobusi i privatni taksisti ne rade, dok ostali podižu tarife. Električna vozila, koja su delovala kao privremeno rešenje, pogođena su dugim ispadima struje — sada su nestanci često i traju osam do 12 sati, što dodatno ograničava mogućnosti punjenja.

Reakcije vlasti i međunarodni pritisak

Kubanska vlada proglasila je „međunarodnu hitnu situaciju“ nakon američkih upozorenja o tarifama, ali je malo rečeno o konkretnim merama za ublažavanje mogućeg humanitarnog udara. U isto vreme, američki politički pritisak i prekid saradnje sa nekim dobavljačima energije pojačavaju neizvesnost.

Lične priče

Među onima koji su progovorili su i stariji prodavci koji tvrde da više ne mogu da se oslone na državne kartice za osnovne namirnice, radnici sa dužim i skupljim putovanjima na posao, kao i taksisti koji su prinuđeni da podižu cene ili prestanu sa radom. "Moraš da platiš ili da ostaneš kod kuće", rekao je Daylan Perez, mladić koji organizuje privatne vožnje u Staroj Havani.

Šira slika

Ekonomija se, kako je izvestio Reuters, smanjila za oko 12% u periodu od 2019. do 2024. godine, a emigracija između jednog i dva miliona ljudi od izbijanja pandemije znatno je umanjila unutrašnju opoziciju i kapacitet za organizovane proteste. Ipak, mnogi sagovornici ističu da su promene neophodne i da podrška stanovništva za status quo slabi.

Zaključak: Havanska kriza je kombinacija unutrašnjih strukturalnih problema i spoljnopolitičkog pritiska. Ako se snabdevanje gorivom i električnom energijom ne stabilizuje, posledice po svakodnevni život i humanitarni položaj građana mogle bi biti sve teže.