Uredba koja je šest meseci ograničavala marže (do 1. marta) na 20% za 23 grupe i oko 20.000 artikala je istekla, a država najavljuje tri nova zakona koji treba trajno da urede tržište. Stručnjaci upozoravaju da su efikasan inspekcijski nadzor i rad Komisije za zaštitu konkurencije ključni za sprečavanje zloupotreba. Novi propisi uvode crne i sive liste ponašanja i zabranu komercijalne odmazde, ali uspeh zavisi od njihove primene.
Marže i trgovačke prakse: Hoće li cene porasti ili ostati stabilne? Tri nova zakona i šta to znači za potrošače
Nakon isteka uredbe koja je na šest meseci (do 1. marta) ograničila marže za 23 grupe proizvoda na maksimalnih 20% (oko 20.000 artikala), tržište ulazi u prelazni period u kojem novi sistem još nije usvojen. Država najavljuje donošenje tri ključna zakona: Zakon o sprečavanju nepoštenih trgovinskih praksi, novi Zakon o zaštiti potrošača i izmene Zakona o trgovini.
Šta potrošače očekuje u međuperiodu?
U emisiji "Jutro na RT" novinarka Zlatica Radović i predsednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača Srbije Goran Papović razgovarali su o rizicima i očekivanjima potrošača. Nakon ukidanja uredbe, kupci su prijavljivali poskupljenja proizvoda iz "grupe 23", a Papović upozorava na "bahatost trgovačkih lanaca" i moguću zloupotrebu položaja.
Glavni problemi identificirani u razgovoru
- Nedostatak efikasne inspekcije i analize tržišta: Komisija za zaštitu konkurencije, prema Papoviću, nije sprovela analize tržišta u poslednjih pet godina.
- Sopstvene robne marke: Veliki lanci šire sopstvene marke, često je ista kompanija i proizvođač, što može narušiti konkurenciju.
- Pritisak na male dobavljače i lokalne prodavnice: Mali trgovci su bili izloženi ucenama i gurnuti u franšizne aranžmane koji ih čine manje nezavisnim.
"Ovi novi zakoni mogu doneti poboljšanja, ali mnogo je važniji efikasan inspekcijski nadzor i to da Komisija za zaštitu konkurencije počne da radi svoj posao" — Goran Papović.
Šta predviđaju novi zakoni?
Zlatica Radović objašnjava da novi zakoni nisu direktno orijentisani na kontrolu cena, već na uspostavljanje sistemskog okvira u odnosima između trgovaca, dobavljača i proizvođača. Među ključnim novinama su:
- Crne i sive liste ponašanja: Jasnije definisanje zabranjenih i dozvoljenih praksi trgovaca.
- Zabrana komercijalne odmazde: Sankcionisanje osvetoljubivog ponašanja prema dobavljačima koji odbiju nepravedne uslove.
- Veća transparentnost u lancu snabdevanja: Obaveza razjašnjenja ko proizvodi robne marke trgovinskih lanaca i sprečavanje sukoba interesa.
Uloga države i dalje ključna
Bez aktivne i efikasne države — inspekcija, regulatora i Komisije za zaštitu konkurencije — promena zakona ostaje samo deklarativna. Radović ističe da uspeh mera zavisi od spremnosti državnih organa da primenjuju i kontrolišu nova pravila.
Uticaj stranih lanaca i vlasništvo
Na listi deset vodećih trgovačkih lanaca u Srbiji osam je u stranom vlasništvu. Ipak, sagovornici napominju da problem nije isključivo u vlasništvu već u modelima poslovanja koji diktiraju uslove na tržištu i utiču na visoke cene. Potrebne su politike koje će stimulisati konkurentnost domaćih proizvoda i fer ponašanje velikih igrača.
Zaključak: Tri nova zakona mogu unaprediti tržišne odnose i zaštitu potrošača, ali bez snažnog nadzora, efikasnih sankcija i analize tržišta, rizik od daljeg rasta cena i zloupotrebe položaja ostaje.
Pomozite nam da budemo bolji.
