Desetodnevno primirje između Izraela i Hezbolaha stupilo je na snagu i donekle smirilo situaciju na libansko-izraelskoj granici, uz povratak civila u južni Liban. Hezbolah formalno nije potpisao sporazum i traži povlačenje izraelskih snaga, dok Izrael najavljuje uspostavljanje tampon zone od 10 km. Iran i Pakistan tvrde da su igrali ključnu ulogu u postizanju dogovora, a ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ublažilo je pritisak na globalnu energetsku situaciju.
Desetodnevno primirje u Libanu: Šansa za širi dogovor s Iranom, ali ključna pitanja ostaju
Displaced residents hold a Hezbollah flag as they celebrate while returning to their villages following a ceasefire between Israel and Hezbollah, in Zefta, southern Lebanon, Friday, April 17, 2026. (AP Photo/Hassan Ammar)(ASSOCIATED PRESS)
Bejrut — Desetodnevno primirje između Izraela i libanskog Hezbolaha stupilo je na snagu u petak, donoseći privremeno olakšanje duž granice i otvarajući prostor za šira pregovaranja koja uključuju Iran i SAD.
Residents inspect damage at the site of buildings destroyed in Israeli airstrikes, in Jibchit, southern Lebanon, Friday, April 17, 2026, following a ceasefire between Israel and Hezbollah. (AP Photo/Hassan Ammar)(ASSOCIATED PRESS)
Šta predviđa dogovor
Američki Stejt Department objavio je tekst sporazuma i opisao ga kao gest Izraela "da omogući pregovore u dobroj veri" ka trajnijem rešenju. Dogovor predviđa desetodnevni prekid vatre koji može biti produžen uz obostrani pristanak ako pregovori napreduju i "Liban efektivno pokaže sposobnost da afirmiše svoj suverenitet." U tekstu se zahtevaju da libanska država i bezbednosne snage spreče napade Hezbolaha i drugih oružanih grupa na Izrael.
Displaced residents drive back to their villages following a ceasefire between Israel and Hezbollah, in Jiyeh, near Saida, southern Lebanon, Friday, April 17, 2026. (AP Photo/Hassan Ammar)(ASSOCIATED PRESS)
Nejasne tačke i sporna prava
Prema američkom izveštaju, sporazum Izraelu daje "pravo da preduzme sve neophodne mere u samoobrani, u bilo kom trenutku, protiv planiranih, neposrednih ili tekućih napada." U istom tekstu nema eksplicitne reference na isto takvo pravo za Liban ili za Hezbolah, što ostavlja nejasnu ravnotežu odgovornosti i ništa ne menja u praksi kada su u pitanju udari na sumnjive ciljeve.
Displaced residents drive back to their villages following a ceasefire between Israel and Hezbollah, in Jiyeh, near Saida, southern Lebanon, Friday, April 17, 2026. (AP Photo/Hassan Ammar)(ASSOCIATED PRESS)
Stanje na terenu
Prvog dana primirja situacija je bila relativno mirna — hiljade stanovnika južnog Libana vratile su se u domove. Ipak, Hezbolah formalno nije potpisao sporazum i postavio je uslov da primirje bude "sveobuhvatno na svim libanskim teritorijama, uključujući pogranična područja, i da podrazumeva potpuni prekid neprijateljstava i ograničenja kretanja neprijatelja", što bi trebalo da posluži kao uvod u povlačenje izraelskih snaga.
Displaced residents hold portraits of late Iran's Supreme Leader Ayatollah Ali Khamenei, left, and late Hezbollah leader Hassan Nasrallah as they drive back to their villages, in Jiyeh, near Saida, southern Lebanon, Friday, April 17, 2026, following a ceasefire between Israel and Hezbollah. (AP Photo/Hassan Ammar)(ASSOCIATED PRESS)
Politički pritisci
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je Izrael pristao na primirje na zahtev SAD, ali je dodao da zemlja "još nije završila" s Hezbolahom. Izrael je najavio planove za uspostavljanje tampon zone duboke 10 kilometara u južnom Libanu i sprečavanje povratka civila u pojedine oblasti dok se, kako tvrdi, ne eliminišu bezbednosne pretnje.
Sa druge strane, libanski predsednik Michel Aoun izjavio je da je njegov cilj osigurati povlačenje izraelskih snaga iz "okupiranih južnih teritorija" i omogućiti libanskoj vojsci da preuzme kontrolu nad pograničnim zonama. Bejrutske vlasti su od početka bile protiv rata, ali imaju ograničen uticaj na Hezbolah i boje se da direktna konfrontacija sa naoružanom grupom ne izazove građanski sukob.
Uloga Irana i medijatora
Teheran i Hezbolah predstavili su primirje kao rezultat šireg dogovora između Irana i SAD, navodeći iranski uticaj kao ključni faktor. Mohsen Rezaei, vojni savetnik iranskog vrhovnog vođe, rekao je da je pravo objašnjenje "otpor boraca Hezbolaha i višestruki pritisci Irana". I zvaničnici iz Pakistana su potvrdili da je ta zemlja igrala posredničku ulogu u zatvorenim razgovorima, dok su SAD to odbacile kao primarnu inicijativu.
Hormuz i energetske posledice
U paralelnom razvoju događaja, iranski i američki zvaničnici objavili su da je ponovo otvoren Hormuški moreuz, što je ublažilo pritisak na globalno tržište energije. Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi direktno je povezao ponovno otvaranje moreuza sa primirjem u Libanu.
Napomena: Izvori i interpretacije se razlikuju: SAD i Izrael predstavaljaju dogovor kao direktan ishod izraelsko-libanskih razgovora, dok Iran i Hezbolah tvrde da je primirje predmet šireg paketa pregovora sa Vašingtonom.
Autori Associated Pressa Kareem Chehayeb u Bejrutu i Munir Ahmed u Islamabadu doprineli su izveštaju.
Pomozite nam da budemo bolji.
