Dan sećanja u Izraelu obeležava se uz sirenu, trenutke tišine i čitanje imena poginulih, ali zvanični programi uglavnom ne pominju stotine hiljada palestinskih žrtava iz iste perioda. Kritičari upozoravaju da retorika o žrtvi i pretnji jača desničarski nacionalizam i otežava zajedničke memorijalne inicijative. Zbog pritisaka i bezbednosti, neke komemoracije su ove godine prebačene online.
Dan sećanja u Izraelu: Zašto se palestinska stradanja izostavljaju?

U ponedeljak u 20:00, uz zvuk sirene, Izrael započinje obeležavanje Dana sećanja, posvećenog poginulim vojnicima od uspostavljanja prvih jevrejskih naselja na teritoriji Palestine 1860. godine. Manifestacije obuhvataju trenutke tišine, polaganje venaca, zatvaranje mesta zabave i čitanje imena nastradalih.
Brojevi i šta se ne pominje
Ove godine na zvaničnim spiskovima biće navedeno 25.644 imena vojnika i 5.313 civila. U javnoj ceremoniji i državnim programima, međutim, gotovo da nema mesta za podatke o stotinama hiljada Palestinaca koji su stradali tokom iste istorije sukoba — uključujući žrtve u Gazi tokom poslednje dve godine rata, na koje neki upućuju kao na katastrofu velikih razmera.
Politički kontekst i retorika
Tokom prošlogodišnjeg obeležavanja, premijer Benjamin Netanjahu je u govoru povezao Dan sećanja sa napadom Hamasa 7. oktobra 2023. (u kome je ubijeno 1.139 Izraelaca), bez isticanja velikog broja palestinskih žrtava u narednim operacijama u Gazi. Takva retorika, prema kritičarima, učvršćuje narativ žrtve i opravdava strožiju politiku, dok marginalizuje pitanja međunarodnog prava i humanitarne posledice sukoba.
"Od raspada Rafaha do visokih vrhova Hermona, naša deca ne pristaju da prihvate ono što su monstrumi učinili kada su nas napali," izjavio je Netanjahu, naglašavajući moralnu opravdanost vojne akcije i potragu za talocima.
Građanski odgovori i pritisci
Mnogi izraelski aktivisti i pacifističke grupe nastoje da u program uključe i sećanja na palestinske žrtve, ali često nailaze na zvanični otpor i pretnje desničarskih grupa. Mladi Izraelci koji odbijaju vojnu obavezu, kao što je 18-godišnji Allon Rivner, govore da je javni prostor za diskusiju sve manje tolerantan prema drugačijem pogledu na istoriju i odgovornost.
Vlasti su u prošlosti pokušavale da zabrane prisustvo Palestinaca na zajedničkim memorijalnim događajima; ove godine su neki oblici obeležavanja prebačeni u online format zbog bezbednosnih i političkih pritisaka.
Ekstremna retorika i posledice
Rastuće uticajne desnice i naselničke grupe u vladajućoj koaliciji dodatno politizuju Dan sećanja. U predmemorijalnom govoru, desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich je spominjao raseljavanje stotina hiljada Palestinaca i podelu regiona, izjave koje su izazvale zabrinutost domaće i međunarodne javnosti.
Zaključak
Dan sećanja u Izraelu je vreme kolektivnog žala i podsetnik na gubitke, ali i ogledalo političkih izbora o tome ko ima mesto u javnoj memoriji. Pitanje inkluzije palestinskih žrtava ostaje centralno za one koji traže drugačiji, zajednički pristup sećanju i pomirenju — dok politički pritisci i polarizacija ograničavaju takve inicijative.
Pomozite nam da budemo bolji.

































