Tokom iskopavanja 2025. na lokalitetu Kolona na Ajgini pronađeno je 32 zlatna predmeta iz prve polovine II milenijuma pne, verovatno deo ogrlice ili priveza. Predmeti su u izvanrednom stanju i uključuju diskaste amulete, bikonične i cilindrične perle, ukrasne zlatne listove i karneolne perle. Nalaz podseća na elemente Aiginske riznice, a iskopavanja vodi Univerzitet u Salzburgu pod prof. Alexanderom Sokolicekom.
Otkriveno 32 Zlatna Predmeta Na Ajgini — Moguća Veza Sa Aiginskom Riznicom

Tokom iskopavanja 2025. godine na arheološkom lokalitetu Kolona na ostrvu Ajgina otkrivena je dragocena zbirka: 32 zlatna predmeta iz prve polovine drugog milenijuma pre nove ere, koja su verovatno bila deo ogrlice ili priveza. Ministarstvo kulture Grčke je saopštilo da su svi predmeti pronađeni u izvanrednom stanju, smešteni unutar ruševina velike kamene građevine u blizini zida koji je štitio „unutrašnju predgrađu“ naselja iz Srednjeg bronzanog doba.
Detalji nalaza
Pronađeni predmetni sklop obuhvata:
- 8 zlatnih bilateralnih diskastih amuleta
- 1 zlatni nedvolateralni (jednostrani) diskasti amulet
- 7 zlatnih bikoničnih perli
- 1 cilindrična zlatna perla
- 8 dekorativnih listova od zlata
- 7 sfernih karneolnih perli
Pored zlata, na lokalitetu je zabeležena i igla, kao i dvanaest bakarnih fragmenata za koje arheolozi pretpostavljaju da potiču od malih noževa ili drških alata.
Mogući kontekst i poređenja
Arheolozi smatraju da je nakit mogao predstavljati grobne priloge iz Srednjeg bronzanog doba, ali do sada nije pronađen očuvan grob koji bi potvrđivao ovu pretpostavku. Posebnu pažnju izazivaju amuleti i stil izrade, koji pokazuju sličnosti sa delovima poznate "Aiginske riznice" — minojske zlatne zbirke kojoj se u nekim izvorima pripisuje poreklo sa Ajgine (1891), dok drugi istraživači veruju da su delovi riznice potekli iz nekropole Hrisolakkos u Maliji na Kritu.
Aiginska riznica, danas delom u zbirkama British Museuma, datovana je u period približno 1850–1550. pne. U njoj se nalaze dijademi, minđuše, privesci, prsteni i perle od zlata i poludragog kamenja poput lapis lazulija, ametista i karneola.
Arheološki tim i značaj nalaza
Iskopavanja na lokalitetu Kolona vodio je Univerzitet u Salzburgu u saradnji sa Austrijskim arheološkim institutom u Atini, pod rukovodstvom prof. Alexander Sokolicek, uz nadzor Eforata antičkih spomenika Pireja i Ostrva. Ministarstvo kulture je naglasilo da nalaz doprinosi razumevanju materijalne kulture Srednjeg bronzanog doba u Egeju i ukazuje na kontakte ili estetske veze između lokalnih zajednica i minojske tradicije.
Napomena: Dalja analiza, konzervacija i eventualno radiokarbonsko datiranje pratećih organičnih nalaza biće presudni za preciznije tumačenje konteksta i datacije ovog štićenca.
Pomozite nam da budemo bolji.




























