James Webb Space Telescope (JWST) za više od četiri godine rada prikupio je 48 zapanjujućih snimaka koji menjaju naše razumevanje kosmosa. Među njima su detaljne slike maglina (Pillars of Creation, Carina, Tarantula), direktni snimak egzoplanete HIP 65426 b i detekcija izrazito hladnog leda u Chamaeleon I (≈−263 °C). JWST takođe je otkrio izuzetno udaljene galaksije čija svetlost putuje preko 13 milijardi godina i dao nove uvide u formiranje i evoluciju galaksija.
48 Zapanjujućih Fotografija James Webb Teleskopa — Najlepši Trenuci JWST-a

Posle više od četiri godine rada, James Webb Space Telescope (JWST) je zauvek promenio način na koji posmatramo kosmos. Vredan oko 10 milijardi dolara, JWST je 12. jula 2022. javnosti predstavio svoj prvi, istorijski snimak i od tada šalje spektakularne fotografije koje otkrivaju rađanje zvezda, sudare galaksija, detalje prašine i gasova, kao i izuzetno udaljene, ranouniverzumske objekte.
Izabrani snimci — šta čini JWST posebno impresivnim
Pismis 24: Impresivan stožer gasa i prašine u sazvežđu Škorpija, oblikovan intenzivnim zračenjem vrućih zvezda, pokazuje kako mlade zvezde isklesavaju svoje okruženje.
NGC 2207 i IC 2163: Dve sudarajuće galaksije koje istežu spiralne krakove i kompresuju gas, podstičući novo formiranje zvezda — primer kako uništenje i stvaranje koegzistiraju.
Exposed Cranium (PMR 1): Šireća se školjka jonizovanog gasa koju je oblikovala umiruća zvezda; kombinovane NIRCam i MIRI slike otkrivaju tamne prašnjave pojaseve i kompleksne, šireće ivice.
Westerlund 2 i Westerlund 1: Dva dragocena pogleda na guste zvezdane skupove — Westerlund 2 kao sedište masivnih, mladih zvezda u Gum 29, i Westerlund 1 kao najveći poznati skup u Mlečnom putu, sa hiljadama budućih supernova.
M82 (Cigar Galaxy): Galaksija sa izraženim ciklusom ubrzanog formiranja zvezda, pet puta svetlija nego naša galaksija uprkos manjoj veličini.
Sagittarius B2: Ogroman molekularni oblak u blizini centra Mlečnog puta koji intenzivno formira zvezde i može objasniti lokalne razlike u stopama stvaranja zvezda.
Pillars of Creation: Ikonične „stene“ u Orlu, sada prikazane s još većim detaljima; JWST pomaže da bolje razumemo kako zvezde nastaju u gustim stupovima gasa i prašine.
Arp 107 i Arp 142: Fotografije interagujućih galaksija koje podsećaju na osmehe ili figure („Penguin“ i „Egg“), demonstriraju dugotrajne gravitacione interakcije i eventualne sudare.
Horsehead Nebula i Orion: Detaljni infra‑crveni prikazi pokazuju mlade zvezde i tragove organskih molekula u Orionovoj maglini, što osvetljava procese koji stvaraju gradivne blokove života.
Crab Nebula (Maglina Kraba): Kombinovani JWST i Chandra snimci otkrivaju pulsar koji baca dvostruke mlazove i šok talase kroz oblak ostataka supernove zabeležene pre skoro 1.000 godina.
Gravitaciono sočivo i Einsteinovi prstenovi: JWST snimci koji pokazuju izobličene, umnožene ili kružne slike udaljenih galaksija, omogućavaju nam da vidimo objekte koji su inače preslabi da bi se direktno detektovali.
Phantom Galaxy i spiralne galaksije: „Grand design“ spirale sa jasno izraženim kracima, i detaljni prikazi 19 spiralnih galaksija koji otkrivaju njihovu „anatomiju“ u infracrvenom svetlu.
HH 211 i protostelarni mlazovi: Mladi objekti koji izbacuju nadzvučne mlazove i prave vizuelno upečatljive šok talase — fenomen koji je verovatno postojao i u našem Sunčevom sistemu u ranom periodu.
N79 i Tarantula Nebula: Ogromne zvezdane jaslice u Velikom Magelanovom Oblaku i Tarantula maglina koje su vrve aktivnim stvaranjem zvezda.
Cartwheel Galaxy: Poznata po svom točkastom izgledu nastalom sudarom; napomena: udaljenost Cartwheel galaksije je reda stotina miliona svetlosnih godina (ne stotina).
Planete i meseci Sunčevog sistema: JWST je zabeležio Saturn, Jupiter (uključujući Veliku crvenu mrlju), Neptunove prstenove i detalje oko Urana, kao i pomeranje oblaka na Titanu — sve u infracrvenom i drugim talasnim dužinama.
Egzoplaneta HIP 65426 b: Prvi direktno snimljeni exoplanet od strane JWST-a u ovom skupu — gasni džin do ~8 puta masivniji od Jupitera, udaljen oko 349 svetlosnih godina.
JD1 — jedna od najranijih i najslabijih galaksija: JWST je otkrio izuzetno slabe, vrlo udaljene galaksije čija svetlost putuje više od 13 milijardi godina, pomažući da se rasvetli rani univerzum.
Hladni led u Chamaeleon I: U molekularnom oblaku Chamaeleon I identifikovan je izuzetno hladan led, sa temperaturama oko −263 °C.
Populacije galaksija u ranom univerzumu: Pregled ~850 galaksija starosti 11–13 milijardi godina pokazuje sličan odnos eliptičnih, spiralnih i neregularnih tipova kao danas, što ukazuje na brzu ranu evoluciju galaksija.
Ovo je samo izbor iz 48 izuzetnih snimaka koje JWST šalje i koje redovno dopunjavamo novim otkrićima i obradama.
Napomena urednika: Članak se redovno ažurira. Poslednje ažuriranje: 6. maj 2026.
Pomozite nam da budemo bolji.




























