Tim projekta Herakles otkrio je više od 150 podvodnih lokaliteta u Zalivu Gibraltara, uključujući brodolome stare do 2.400 godina. Nalazi pokrivaju period od fenike i Rima do 18–20. veka, a među istaknutim nalazištima je olupina Puente Mayorga IV. Istraživanje je koristilo istorijske izvore, lokalna svedočanstva i savremenu tehnologiju, a rezultati su javno dostupni kroz virtuelne modele i 360° snimke.
Više od 150 potopljenih brodova: Otkriveno groblje staro do 2.400 godina u Zalivu Gibraltara

Tim španskih arheologa iz Projekta Herakles, u saradnji sa Univerzitetom u Kadizu i Univerzitetom u Granadi, otkrio je više od 150 podvodnih arheoloških lokaliteta u Zalivu Gibraltara, među kojima se nalaze brodolomi stari i do 2.400 godina.
Šta je pronađeno
Arheološki nalazi obuhvataju širok vremenski raspon: od fenickih, puničkih i rimskih jedrenjaka (neki datiraju iz V veka pre nove ere) do brodova iz 18. do 20. veka. Među najzanimljivijim nalazištima je olupina Puente Mayorga IV, kasno-18.vekovna topovnjača.
Metode i značaj istraživanja
Projekt Herakles, pokrenut 2019. godine, kombinovao je proučavanje istorijskih izvora, intervjue sa lokalnim ribarima i roniocima, kao i upotrebu savremenih morskih skenera i 3D mapiranja kako bi identifikovao i dokumentovao podvodne lokacije. Pre početka rada bila su poznata svega četiri podvodna lokaliteta; sada ih je dokumentovano više od 150.
„Sada se oni mogu proučavati, štititi i deliti,“ rekao je Felipe Cerezo Andreo, predavač arheologije na Univerzitetu u Kadizu.
Zaliv Gibraltara, koji povezuje Atlantski okean i Sredozemno more, kroz istoriju je bio važna pomorska arterija i poprište trgovačkih i vojnih aktivnosti. Nemirne vode i specifični morski uslovi doprineli su nakupljanju olupina koje danas čuvaju slojevitu istoriju pomorskih puteva.
Pristup i zaštita
Istraživači su kreirali virtuelne modele i 360° video zapise koji su dostupni javnosti preko interneta, kao i u lokalnim muzejima i opštinskim prostorima. Projekat naglašava važnost zaštite podvodnog kulturnog nasleđa kao dela opšteg istorijskog nasleđa.
Ključne činjenice: preko 150 dokumentovanih lokacija; raspon nalaza od V veka pre n.e. do XX veka; kombinacija lokalnog znanja i moderne tehnologije omogućila je mapiranje i očuvanje nalaza.
Pomozite nam da budemo bolji.




























