ICRC izveštava da su humanitarne posledice sukoba u Kolumbiji u 2025. dostigle najgori nivo u poslednjoj deceniji: broj pojedinačno raseljenih udvostručen je na 235.619, dok je više od 87.000 ljudi pogođeno masovnim raseljavanjima. Upotreba eksploziva i dronova porasla je, sa oko 965 poginulih ili ranjenih. Strah, blokade i ograničen pristup osnovnim uslugama imaju dugoročne posledice po zajednice.
ICRC: Broj raseljenih u Kolumbiji udvostručen 2025. — Najgore humanitarne posledice u deceniji

Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) upozorava da su humanitarne posledice unutrašnjeg sukoba u Kolumbiji dosegle najteži nivo u poslednjoj deceniji, uz nagli porast raseljavanja, upotrebe eksplozivnih sredstava i zabrinjavajuće posledice po svakodnevni život civila.
Glavni nalazi iz izveštaja
Prema godišnjem izveštaju objavljenom u utorak, ICRC je zabeležio da je 2025. godina označila značajno pogoršanje za civilno stanovništvo koje je već dugo izloženo nasilju.
- 235.619 ljudi pojedinačno je raseljeno usled borbi tokom 2025. godine; 42% tih slučajeva registrovano je u departmanu Norte de Santander.
- Broj civila pogođenih masovnim događajima raseljavanja udvostručen je i premašio 87.000 ljudi.
- Upotreba eksplozivnih sredstava i dronova porasla je, a broj ljudi koji su poginuli ili bili ranjeni od eksploziva porastao je za više od trećine — oko 965 žrtava u 2025.
- Broj malih zajednica koje su bile predmet blokada i prinudnih ograničenja kretanja porastao je za skoro 100%.
"Humanitarna situacija u 2025. je rezultat postepenog pogoršanja na koje je ICRC upozoravao od 2018.", rekao je Olivier Dubois, šef misije ICRC-a u Kolumbiji. "Civili sve češće trpe ozbiljnije posledice."
Uticaj na život zajednica
ICRC naglašava da strah od povreda i smrti tera porodice da ostanu u kućama, što ograničava pristup obrazovanju, prinose useva i osnovnim uslugama. Dugoročne posledice uključuju slabljenje društvene kohezije, gubitak prihoda i promene u izvorima egzistencije koje mogu trajati godinama.
Politički i bezbednosni kontekst
Nakon primirja sa FARC-om 2016. konflikt se fragmentovao: disidentske grupe, kriminalne i druge naoružane formacije bore se za kontrolu teritorija i ilegalnih aktivnosti koje su nekada bile pod uticajem FARC-a. Predsednik Gustavo Petro je najavio strategiju "Total Peace" zasnovanu na pregovorima, ali su pregovori naišli na otpor desnice i na brojne bezbednosne incidente.
Bezbednost će biti važno pitanje na predstojećim izborima 31. maja, pri čemu su stavovi kandidata podeljeni između nastavka pregovaračke strategije i zahtevnijih bezbednosnih mera.
ICRC poziva na hitnu zaštitu civila, bolji pristup osnovnim uslugama i mere koje će smanjiti humanitarne posledice sukoba dok se traže politička rešenja.
Pomozite nam da budemo bolji.


























