Rat i američka blokada dodatno su pogoršali već krhku iransku ekonomiju: godišnja inflacija iznosi 53,7%, inflacija hrane je preko 115%, a rijal je potonuo na oko 1,9 miliona za dolar. MMF predviđa pad ekonomije za oko 6 procentnih poena, dok UNDP upozorava da bi nekoliko miliona ljudi moglo pasti ispod granice siromaštva. Vladine mere kratkoročno ublažavaju udar, ali i podstiču dalje rast cena, dok socijalne posledice uključuju porast nezaposlenosti i probleme mentalnog zdravlja.
Soaring Inflation and Economic Collapse Threaten Iran's Homefront Amid War and US Blockade

Teheran — Iranova sposobnost da izdrži rat i američku blokadu dovedena je na ozbiljnu kušnju dok inflacija i pad ekonomije sve više pogađaju svakodnevni život običnih građana.
Brzi rast cena i slabljenje riala
Godišnja inflacija je dostigla 53,7%, dok je inflacija hrane premašila 115% u odnosu na prošlu godinu. Iranski rijal izgubio je više od polovine vrednosti u proteklih 12 meseci i krajem prošlog meseca dosegao rekordnu vrednost od oko 1,9 miliona rijala za jedan američki dolar.
Kako rat i blokada utiču na privredu
Zatvaranje Hormuškog moreuza i poremećaji u izvozu energije podigli su cene energenata globalno, a u Iranu su dodatno ugrozili srednju klasu i javne finansije. MMF očekuje da će se iranska ekonomija smanjiti za oko šest procentnih poena u narednoj godini, dok UNDP procenjuje da bi rat mogao gurnuti nekoliko miliona ljudi ispod granice siromaštva.
Uticaj na domaćinstva i radnike
Poskupljenja osnovnih namirnica su drastična: piletina i jagnjetina su skuplji za ~45%, pirinač za ~31%, jaja za ~60%, a čaj i mleko su porasli za više od 50% od početka sukoba. Istovremeno, masovna otpuštanja i zatvaranja preduzeća — delom zbog štrajkova, delom zbog višemesečnog isključenja interneta i ratnih uslova — primoravaju mnoge da traže alternativne izvore prihoda.
„Iran može verovatno izbeći potpuni ekonomski kolaps, ali po veoma visokoj ceni — to će platiti obični ljudi kroz veću inflaciju, više siromaštva i slabije usluge,“ kaže Hadi Kahalzadeh, ekonomista sa Brandeis univerziteta.
Vladine mere i njihove posledice
Vlada je uvela paket mera, uključujući povećanje minimalne plate za oko 60% i kuponski sistem za osnovne namirnice, ali ekonomisti upozoravaju da ove mere kratkoročno podstiču dalju inflaciju. Besplatne karte za gradski prevoz u Teheranu takođe su uticale na prihode taksista, koji su već pod pritiskom rasta cena delova i goriva.
Socijalni i psihološki efekti
Za mnoge Irance ekonomska kriza postala je i kriza mentalnog zdravlja: klijenti otkazuju treninge, ljudi odustaju od terapija zbog troškova, a svakodnevna ograničenja u potrošnji postaju norma. Izveštaji navode da su brojna domaćinstva prisiljena da smanjuju unos mesa i drugih osnovnih namirnica.
Politički odgovor
Vlada pokušava da umiri javnost: novoimenovani vrhovni vođa Mojtaba Khamenei opisao je sukob kao "ekonomsko bojno polje" i pozvao poslodavce da smanje otpuštanja, dok predsednik parlamenta Mohammad Bagher Qalibaf apeluje na štedljivost i međusobnu pomoć. Ipak, nezadovoljstvo zbog dugoročnih problema — korupcije, lošeg upravljanja i finansiranja regionalnih saveznika — ostaje rasprostranjeno.
Zaključak: Iran ima mehanizme za privremeno ublažavanje posledica sankcija i ratnih udaraca, ali nastavak sukoba i blokade preti da će povećati troškove za milione stanovnika i dodatno urušiti srednju klasu.
Pomozite nam da budemo bolji.




























