Arheolozi su otkrili 50-metarski tunel isklesan u steni pored kibuca Ramat Rachel u Jerusalimu čija namena i starost još nisu utvrđene. U nekim delovima plafoni dostižu skoro 5 metara, što isključuje običnu prirodnu pećinu. Vodeća teorija je da je tunel služio za vađenje mekog krečnjaka, dok nagomilani sedimenti ukazuju na stotine ili hiljade godina upotrebe.
Otkriven 50-metarski tajanstveni tunel kod Jerusalima — mogao bi biti star i do nekoliko hiljada godina

Arheolozi su tokom spasilačkog iskapanja pre planirane gradnje naselja pored kibuca Ramat Rachel u Jerusalimu otkrili veliki tunel isklesan u steni čija starost i namena još nisu precizno utvrđene.
Šta su otkrili istraživači?
Izraelska uprava za antikvitete (Israel Antiquities Authority) saopštila je da je pronađeni prolaz dug oko 50 metara, sa ulazom, stepeništem i delovima unutrašnjosti čiji plafoni u ispitivanim sekcijama dostižu skoro 5 metara visine (nešto preko 16 stopa). Zbog svog obima i tragova obrade, stručnjaci su brzo odbacili mogućnost da se radi o prirodnoj jami.
„Na početku smo pomislili da je možda u pitanju prirodna pećina. U izgradnju ovog tunela uložen je ogroman rad i resursi,“ rekao je ko-direktor iskopavanja Zinovi Matskevich za The Times of Israel.
Moguće funkcije i dokazi
Vodeća teorija arheologa je da je tunel služio za vađenje kamena — verovatno mekog krečnjačkog materijala pogodnog za velike građevinske projekte. Na podu se nalaze nagomilani ostaci, a u jednom delu je i vertikalni otvor u plafonu koji je mogao poslužiti za vetilaciju ili iznošenje materijala, što podržava hipotezu o aktivnoj eksploataciji.
Arheolozi su isključili i modernu konstrukciju: unutrašnjost sadrži teške, višeslojne naslage koje ukazuju na dugotrajniju upotrebu i taloženje materijala kroz stotine, pa moguće i hiljade godina.
Značaj za razumevanje Jerusalima
Tunel se nalazi u području koje je, prema izveštaju The Times of Israel, bilo naseljeno od Gvozdenog doba pa kroz islamski period. Takav nalaz može doprineti boljem razumevanju kako su se drevne zajednice organizovale, kako su planirale vađenje i obradu građevinskog materijala, i kako su korišćeni lokalni resursi kroz vekove.
Iako zasad nije moguće izvršiti potpuno iskapanje, pronađeno ukazuje na veliko ulaganje radne snage i resursa u izgradnju tunela, pa je njegovo dalje istraživanje od velikog arheološkog značaja.
Zaključak: Nalaz potvrđuje važnost arheoloških nadzora pre izgradnje u regijama bogatim istorijskim slojevima. Potpuna datacija i konačna interpretacija tunela zahtevaće dodatna istraživanja i analize.
Pomozite nam da budemo bolji.




























