Svet Vesti
Politika

Demokratski senatori zahtevaju smenu Kurta Olsona zbog navodnog prekoračenja zakonskog roka

Demokratski senatori zahtevaju smenu Kurta Olsona zbog navodnog prekoračenja zakonskog roka
FILE PHOTO: Attorney Kurt Olsen looks on during his opening statement in Kari Lake's election challenge trial in Maricopa County Superior Court in Phoenix, Arizona, U.S., May 17, 2023. Mark Henle/The Republic/USA TODAY NETWORK/File Photo

Grupa demokratskih senatora predvođena Aleksom Padiljom zatražila je od Bele kuće smenu Kurta Olsona, tvrdeći da je prekoračio zakonski limit od 130 dana kao specijalni državni zaposleni. Olsen, povezan sa pokretom "Stop the Steal", ponovo je angažovan da ispita tvrdnje o izbornim prevarama iz 2020. i nadgleda sprovođenje sporne izvršne naredbe iz marta 2025. Senatori upozoravaju na rizik "federalizacije" izbora i traže pravno obrazloženje za njegov dalji angažman.

Vašington, 18. maj — Grupa demokratskih senatora predvođena senatorem Aleksom Padiljom uputila je pismo Beloj kući u kome traži smenu Kurta Olsona, zvaničnika Bele kuće za bezbednost izbora, navodeći da je njegovo angažovanje kao "specijalnog državnog zaposlenog" premašilo zakonom dozvoljeni period.

Prema pismu, koje su videli novinari Reutera, specijalni državni zaposleni po saveznom zakonu mogu da rade najviše 130 dana tokom 365-dnevnog perioda. Senatori tvrde da je Olson imenovan u oktobru i da je, prema njihovoj proceni, prekoračio taj limit. Bela kuća nije odmah odgovorila na zahtev za komentar.

Olsen je advokat iz Vašingtona koji je bio povezan sa pokretom "Stop the Steal" nakon predsedničkih izbora 2020. On i nekoliko bivših Trumpovih pravnika više puta su tvrdili da su izbori 2020. "ukradeni" od Donalda Trumpa — tvrdnje koje su sudovi u SAD uglavnom odbacili.

Prema izveštajima Reutera, Trump je ponovo angažovao Olsona kako bi vodio administrativne napore da preispita tvrdnje o izbornim prevarama i mogućem mešanju u rad izbornog sistema. Olson je, kako se navodi, počeo da sarađuje sa administracijom još u februaru 2025. i navodno je vršio pritisak na američkog obaveštajnog izvođača da traži dokaze o navodima iz 2020. godine.

Padilla i koautori pisma, uključujući senatora Marka Warnera, potpredsednika Senatskog odbora za obaveštajne poslove, podsećaju i na Olsonovu umešanost u zaplene izbornih mašina i materijala u Džordžiji, Portoriku i Arizoni. Ta dešavanja su, prema njima, podstakla pitanja na Kapitol Hilu o mogućoj "federalizaciji" izbora — odnosno o tome u kojoj meri izvršna vlast pokušava да preuzme ulogu u državnim izborima.

U Beloj kući, Olson ima ulogu u sprovođenju izvršne naredbe iz marta 2025. koju je potpisao predsednik Trump. Ta naredba, kako je navedeno, predviđa širi saveznu ulogu u delovima izbornog procesa, pozivajući države da dele podatke o biračima sa federalnim vlastima i predlažući dekvalifikaciju (decertification) izbornog softvera u do 36 saveznih država — što je izazvalo zabrinutost među kritičarima da bi to moglo potkopati nadležnosti država nad izborima.

"Ako postoji uloga savezne vlade, ona dolazi od Kongresa, ne od izvršne vlasti, kada su u pitanju vreme, mesto i način održavanja izbora", rekao je Padilla u izjavi za Reuters. "Ali predsednik i dalje tvrdi drugačije, a ljudi poput Kurta Olsona omogućavaju to teorijsko razmišljanje."

Senatori traže da Bela kuća ili smeni Olsona ili javno objasni pravno obrazloženje za njegovo dalje angažovanje kao specijalnog državnog zaposlenog. Pismo naglašava i potrebu za transparentnošću u vezi sa aktivnostima administracije koje se tiču bezbednosti izbora i nadležnosti saveznih u odnosu na državne vlasti.

Reporting: Erin Banco; Editing: Don Durfee i Rosalba O'Brien (Reuters)

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno