Nova studija iz 2020–2021. pokazuje da su velike vrste iznenađujuće prisutne u zoni isključenja oko Černobilja, naročito u najvećim i povezanijim rezervatima. Istraživanje je koristilo kamere-zamke na području od ~60.000 km² i zabeležilo 31.200 snimaka (19.832 u Chornobyl rezervatu). Autori zaključuju da odsustvo ljudi i stroga zaštita prostora povećavaju raznolikost i zauzetost staništa; direktni efekti zračenja nisu bili predmet rada.
Bez ljudi u radioaktivnoj zoni: Kako velike životinje uspevaju u Černobilju, pokazuje studija

Eksplozija reaktora u nuklearnoj elektrani Černobilj pre oko 40 godina (april 1986) smatra se jednom od najvećih tehnoloških katastrofa u modernoj istoriji. Talas topljenja jezgra i požar koji je uništio postrojenje raspršili su radioaktivne kontaminante na velike udaljenosti, a okolni gradovi, uključujući Černobilj i Pripjat, morali su biti evakuisani. Sovjetske vlasti su tada proglasile zonu isključenja u radijusu od 30 km.
Danas Zona isključenja Černobilja (Chornobyl Exclusion Zone, CEZ) pokriva oko 2.600 km² i spada među najsloženije i najradioaktivnije ekosisteme na planeti — mesta gde ljudi retko borave duže vreme. Ipak, u gotovo potpunom odsustvu ljudi, priroda je razvila neočekivanu dinamiku.
Nova studija predvođena ekologom Svitlanom Kudrenko (Albert Ludwig University of Freiburg) dokumentovala je iznenađujuće bogatstvo velikih sisara u i oko zone isključenja. Istraživači su tokom 2020. i 2021. postavili kamere-zamke u rezervatu Chornobyl, u četiri okolna rezervata (Drevlianskyi, Polissia, Rivne i Cheremskyi), u dva park-zaštićena područja i u nepriznatim područjima u okolini — ukupno na teritoriji od oko 60.000 km² severne Ukrajine.
Šta su zabeležili kamere-zamke
U toku studije zabeleženo je 31.200 snimaka sa divljim životinjama, od čega je 19.832 snimaka poteklo iz samog Chornobyl rezervata. Istraživači su identifikovali 13 velikih vrsta koje redovno koriste te površine:
- Jelen (Cervus elaphus)
- Srnjak (Capreolus capreolus)
- Los (Alces alces)
- Przewalski konj (Equus ferus przewalskii)
- Svinja divlja (Sus scrofa)
- Zec evropski (Lepus europaeus)
- Lisiца (Vulpes vulpes)
- Borsuk evropski (Meles meles)
- Jazavac/Marteni (Martes spp.)
- Vuk (Canis lupus)
- Ris evroazijski (Lynx lynx)
- Smedji medved (Ursus arctos)
Osim divljih vrsta, na snimcima su se povremeno pojavljivali i domaći psi, stoka i ljudi. Važno je napomenuti da broj snimaka ne odgovara nužno broju jedinki — jedna životinja može se pojaviti na više fotografija — ali analiza zauzetosti staništa (occupancy modelling) sugeriše jasne obrasce.
Ključni nalazi i tumačenja
Istraživači su zaključili da su raznolikost vrsta, zauzetost staništa i verovatnoća detekcije najviše u najvećim i povezanijim zaštićenim oblastima — pre svega u CEZ-u i susednom Drevlianskyi rezervatu. To ukazuje da odsustvo ljudi i striktna kontrola pristupa omogućavaju stvaranje kontinualnog mozaika staništa dovoljnog za dugoročno održavanje krupnijih vrsta, posebno osetljivih na ljudski uticaj, kao što je los.
Autori naglašavaju da studija ne istražuje direktne efekte radioaktivnosti na pojedinačne populacije — pitanje je bilo: šta se dešava kada ljudi nestanu iz pejzaža?
Dalja istraživanja u regionu otežana su otkako je pristup postao komplikovan zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Rad je objavljen u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences.
Zaključak: U odsustvu ljudi, pa čak i u radioaktivnim uslovima, veliki sisari mogu obnoviti brojnost i koristiti velike povezane površine staništa. Ovo istraživanje naglašava značaj smanjenja ljudskog pritiska i uspostavljanja zaštićenih, povezanih rezervata za očuvanje biodiverziteta.
Napomena o imenu: U tekstu koristimo uobičajeno srpsko ime "Černobilj"; ukrajinsko transliterisano ime je "Chornobyl".
Pomozite nam da budemo bolji.




























