Međunarodni sud pravde u Hagu objaviće savetodavno mišljenje o tome da li ILO Konvencija br. 87 iz 1948. implicitno štiti pravo na štrajk. Predmet je podelio stavove: sindikati traže međunarodno pravno priznanje štrajka, dok poslodavci ističu razlike u nacionalnim režimima za industrijske akcije. Iako nije obavezujuća, odluka ICJ-a mogla bi u praksi oblikovati nacionalne politike i zaštitu radnih prava.
ICJ Odlučuje Da Li ILO Konvencija Br. 87 Implicitno Štiti Pravo Na Štrajk

Najviši sud Ujedinjenih nacija, Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu, u četvrtak će objaviti savetodavno mišljenje o jednom od najvažnijih radnopravnih pitanja u proteklih nekoliko decenija: da li Konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 87 iz 1948. godine implicitno štiti pravo na štrajk.
Konvencija 87, koja štiti slobodu udruživanja i pravo radnika i njihovih organizacija da u potpunoj slobodi uređuju svoje upravljanje i delovanje, postala je predmet spora između sindikata i poslodavaca. Sindikati tvrde da iz odredbi konvencije proizlazi i pravo na industrijsku akciju, dok poslodavačke organizacije insistiraju da Konvencija to ne pokriva eksplicitno i da se pravila o štrajkovima razlikuju od države do države.
Zašto je presuda važna?
Iako je savetodavno mišljenje ICJ-a formalno neobavezujuće, u praksi ono može znatno uticati na tumačenje međunarodnih standarda i na ponašanje država i poslodavaca. Panel od 15 sudija trebao je da razjasni pravni okvir koji bi mogao oblikovati nacionalne politike i sudsku praksu u mnogim zemljama.
Argumenti strana
Harold Koh, koji je predstavljao Međunarodnu konfederaciju sindikata (ITUC), upozorio je sudije da predmet nije samo „pravna apstrakcija“ već da će odluka uticati na “stvarna prava desetina miliona radnika širom sveta”. Koh je rekao da negativna odluka može ohrabriti kompanije i države da preispituju postojeće radne sporazume i da ciljaju države sa slabijom zaštitom pravosuđa i civilnog društva.
„Nacionalna udruženja poslodavaca bi osporavala pravo na štrajk po državama, najpre ciljajući države sa pokornim sudovima, slabim civilnim društvom i neefikasnim medijima,“ rekao je Koh.
S druge strane, Roberto Suarez Santos iz Međunarodne organizacije poslodavaca istakao je da Konvencija iz 1948. „ni eksplicitno ni implicitno ne obuhvata pravo na štrajk“ i upozorio da različiti nacionalni režimi — na primer u pogledu izuzeća hitnih službi — ne bi trebalo da se ujednačavaju čitanjem opšteg prava na štrajk u tekst konvencije. Rita Yip, takođe u ime poslodavaca, nazvala je sindikalne tvrdnje „inflamatornim i alarmantnim“ i pozvala sud da odgovori negativno kako bi se sačuvala verodostojnost međunarodnog radnog sistema.
Moguće posledice
Bez obzira na ishod, očekuje se da mišljenje ICJ-a ima velik uticaj na međunarodne rasprave o radnim pravima. Pozitivna ocena prava na štrajk pod Konvencijom 87 mogla bi pojačati argumente za strožiju zaštitu kolektivnih akcija; negativna mogla bi učvrstiti poziciju onih koji zagovaraju veću regulativnu slobodu država i poslodavaca.
Saslušanja su održana u oktobru 2025. godine, a konačna reč ICJ-a treba da unese pravnu jasnost u jednu od ključnih tema savremenih industrijskih odnosa.
ric/jj/sbk
Pomozite nam da budemo bolji.




























