Rat između Izraela i Hezbolaha od 2. marta prouzrokovao je široka razaranja u južnom Libanu. Mesta poput Yaruna i Bint Jbeila prema satelitskim snimcima izgledaju gotovo sravnjeno, dok stanovnici koriste satelitske slike i lične fotografije da sačuvaju sećanja. Libanski zvaničnici i istraživači govore o "urbicidu", a procene CNRS-a i ministarstva poljoprivrede ukazuju na stotine hiljada uništenih stambenih jedinica, oštećeno poljoprivredno zemljište i velike humanitarne posledice.
Južni Liban Pod Ruševinama: Stanovnici Kažu Da Izrael "Briše Gradove Sa Mape"

Hala Farah, 33-godišnja majka dvoje dece iz Yaruna, prikuplja fotografije i video zapise kako bi sačuvala sećanje na svoje rodno mesto — selo koje, prema svedočenjima, satelitskim snimcima i terenskim fotografijama, izgleda da je gotovo potpuno uništeno u sukobima između Izraela i Hezbolaha.
Razmere razaranja
Izjave meštana, zvaničnika i analize snimaka koje su prikupili novinari i istraživači ukazuju na masovna razaranja u desetinama gradova i sela na jugu Libana od početka sukoba 2. marta. Iako je primirje stupilo na snagu 17. aprila, demoliranja i bagerisanja su se, prema izvorima, intenzivirala i nastavljena u mnogim delovima regiona.
Svedočenja stanovnika
"Sve što je ostalo su uspomene i neke fotografije koje mi i komšije pokušavamo da sakupimo..." kaže Farah dok lista snimke na telefonu. Mnogi raseljeni ne mogu da se vrate, pa zajednički kupuju satelitske snimke (oko 140 USD) da vide svoje domove iz daljine.
"Ono što se dogodilo tokom primirja potvrđuje da je cilj urbicid juga," izjavila je Farah, dok istraživači i libanski zvaničnici koriste termin "urbicid" za opisivanje namernog uništavanja urbanih sredina.
Dokazi i procene
Satelitski snimci pokazuju da su mesta poput Yaruna i Bint Jbeila pretrpela teška oštećenja; u nekim delovima gradovi su gotovo sravnjeni do temelja. Nacionalni savet za naučna istraživanja u Bejrutu (CNRS) procenjuje da su od 2023. godine uništene preko 290.000 stambenih jedinica, od čega je 61.000 oštećeno od početka najnovijeg rata, a oko 12.000 jedinica potpuno ili delimično uništeno otkako je primirje stupilo na snagu.
Ministarstvo poljoprivrede procenjuje štetu na više od 560 km² poljoprivrednog zemljišta, dok libanske vlasti navode da je u napadima poginulo više od 3.000 ljudi, a preko milion stanovnika juga ostalo raseljeno.
Humanitarne posledice i izgubljena kultura
Osim stambenih objekata, razarani su bolnice, škole, verski objekti i osnovna infrastruktura za vodu i struju. Meštani opisuju gubitak biblioteka, kulturnih mesta i javnih prostora koje je teško ili nemoguće vratiti. Lokalni istraživači upozoravaju da ciljna razaranja onemogućavaju povratak i dugoročno menjaju demografsku i geografsku sliku regiona.
Reakcije i kontekst
Izraelska vojska za svoje udare često navodi da cilja položaje i operativce Hezbolaha, dok libanski zvaničnici, istraživači i građani ističu širok obim civilnih šteta i kulturnih gubitaka. Dve zemlje su započele direktne pregovore u Vašingtonu; mnogi u Libanu se nadaju da će pregovori zaustaviti novu fazu razaranja i omogućiti povratak raseljenima.
Nade i zahtevi
Stanovnici poput Hala Farah pozivaju na povlačenje snaga i uspostavljanje uslova za siguran povratak. "Nadamo se da će ovo biti poslednji rat...", kaže ona, izražavajući želju da deca ponovo odrastaju u svojim domovima i stvaraju nove uspomene u miru.
Napomena: Svi navedeni podaci zasnovani su na izjavama stanovnika, procenama libanskih institucija i snimcima pregledanim od strane međunarodnih novinarskih izvora.
Pomozite nam da budemo bolji.




























