Američka seča budžeta oslabila odgovor na epidemiju ebole u Kongu, upozoravaju humanitarci

Kako smrtonosna epidemija ebole pogađa severoistok Demokratske Republike Kongo, sve više pristalica i zdravstvenih radnika ističe veze između sadašnje krize i prethodnih smanjenja međunarodne pomoći — pre svega iz Sjedinjenih Država. Otežano testiranje, nedostatak zaštitne opreme i otpuštanja iskusnog osoblja doprineli su zakašneloj identifikaciji i ubrzanom širenju bolesti.

A patient prepares to have blood drawn for a test in a hospital in Mongbwalu, Ituri Province, Democratic Republic of Congo, as part of the Ebola response. - Michel Lunanga/Getty Images

Podaci i uzročnici kašnjenja

Svetska zdravstvena organizacija (WHO) prijavila je više od sto smrtnih slučajeva i skoro 600 osumnjičenih slučajeva, uz upozorenje da je stvarna razmera epidemije verovatno veća. Stručnjaci napominju da je u igri nekoliko faktora: retki Bundibugyo soj virusa, slaba zdravstvena infrastruktura u ruralnim oblastima i etnički sukobi koji su ometali testiranje i nadzor.

Ground crew at an airport in Nairobi, Kenya, load medical supplies onto a United Nations Humanitarian Air Service-operated plane bound for Bunia, in eastern DRC, as WHO coordinates deliveries on Wednesday as part of the Ebola response. - Tony Karumba/AFP/Getty Images

„Ovo je primer kako lomovi u finansiranju i ljudskim resursima utiču na sposobnost ranog otkrivanja i odgovora,“ rekao je Josh Michaud iz KFF.

Kako su američke promene uticale

Humanitarne organizacije i bivši američki zvaničnici tvrde da su četiri ključne promene pod uticajem američke administracije oslabele globalni odgovor: povlačenje sredstava iz WHO, raspuštanje ili ukidanje delova USAID-a, smanjenja u CDC i zadržavanje dela sredstava PEPFAR-a koja podržavaju rad CDC-a u inostranstvu. IRC i drugi navode da su upravo ti rezovi doprineli oslabljenim sistemima nadzora i manjku opreme.

A woman sits beside a relative believed to have died from Ebola at the General Referral Hospital of Mongbwalu in Ituri Province, DRC, on Wednesday. - Michel Lunanga/Getty Images

U praksi je zakašnelo testiranje retkog Bundibugyo soja zahtevalo slanje uzoraka u udaljene laboratorije — više od hiljadu milja do Kinšase — što je dodatno usporilo potvrdu i aktiviranje pune reakcije.

A man holds up a sign outside the main campus of the Centers For Disease Control and Prevention (CDC) in Atlanta, Georgia, on April 1, 2025. - Elijah Nouvelage/Getty Images

Stavovi vlasti i reagovanje

Stejt department je saopštio da je reagovao brzo po identifikaciji izbijanja i da su tekući programi za upravljanje ebolom nastavili da rade. CDC navodi da ima decenijsko prisustvo u regionu, sa stotinama angažovanih kadrova, ali i da je globalno osoblje i kapacitet značajno oslabljen tokom prethodne godine.

Relatives look on as the bodies of people who died of Ebola are taken from a health center in Rwampara, DRC, on Wednesday. - Moses Sawasawa/AP

Istovremeno, humanitarne organizacije na terenu, uključujući International Rescue Committee i Save the Children, poručuju da je hitna pomoć neophodna, ali nedovoljna: stekli su se višestruki manjkovi — od zaštitne opreme do plate za radnike — koji otežavaju brz i efikasan odgovor.

Hitna pomoć i rizici

Stejt department je najavio mobilizaciju početnih 23 miliona dolara bilateralne pomoći i podršku za do 50 klinika za lečenje u pogođenim regionima DRC i Ugande. Međutim, stručnjaci upozoravaju da jednokratna hitna sredstva ne nadomeste dugogodišnje posledice smanjenja ulaganja u globalno javno zdravlje i rizik potpunog kolapsa lokalnih zdravstvenih sistema.

„Ako se širi zdravstveni sistem uruši, umreće mnogo više ljudi — ne samo od ebole, već i od malarije, neuhranjenosti i drugih bolesti,“ upozorava Greg Ramm iz Save the Children.

Perspektiva ostaje neizvesna: dok pomoć stiže u hitnim paketima, analitičari i humanitarci upozoravaju da bez vraćanja stabilnog i dugoročnog finansiranja, nadzor i kapaciteti za brzi odgovor ostaju ranjivi.