Apelacioni sud je poništio kongres CHP-a iz 2023. i vratio Kemala Kilicdaroglua na čelo partije, što je izazvalo političku krizu i talas zabrinutosti na tržištima. CHP smatra presudu "sudskim udarom" i najavljuje pravne žalbe i proteste. Finansijska reakcija uključila je pad akcija, rekordno slabljenje lire i intervenciju centralne banke prodajom deviznih rezervi, dok je inflacija iznad 32%.
Turska kriza: Sud poništio kongres CHP-a, Kilicdaroglu vraćen — opozicija najavljuje otpor

ANKARA — Apelacioni sud u Turskoj u četvrtak je poništio kongres Republikanske narodne partije (CHP) iz 2023. godine na kome je izabran Ozgur Ozel i uveo povratak bivšeg predsednika partije Kemala Kilicdaroglua, što je izazvalo političku krizu i talas zabrinutosti na tržištima.
Reakcija opozicije
CHP je presudu proglasio "sudskim udarom". Lider stranke Ozgur Ozel izjavio je da će se žaliti svim pravnim putem i najavio da će danonoćno ostati u centrali partije u Ankari dok traje borba za legitimnost rukovodstva.
Politički kontekst
Analitičari upozoravaju da presuda predstavlja test ravnoteže između demokratskih i autoritarnih praksi u Turskoj i da bi, ako ostane na snazi, otvorila ozbiljan presedan − sudovi bi mogli imati veću ulogu u određivanju partijskih rukovodstava.
Berk Esen, politolog sa Univerziteta Sabanci: "Ako ostane na snazi, otvara vrata sudovima da odlučuju o rukovodstvu partija, bez uporedivog primera od 1946. godine."
Uticaj na tržišta
Vesti su izveli turske akcije u padu, a turska lira je dotakla rekordno nizak kurs. Centralna banka intervenisala je prodajom milijardi dolara iz deviznih rezervi kako bi ublažila pritisak na kurs. Neke investicijske kuće, uključujući JPMorgan, ocenile su da bi banka mogla biti prinuđena na brzo povećanje kamatnih stopa.
Analitičari upozoravaju i na rizik "lokalne dolarizacije" — masovnog prelaska domaćih investitora na stabilnije valute, što dodatno komplikuje monetarnu politiku i borbu protiv visoke inflacije koja je prošlog meseca bila preko 32%.
Pravni sled
CHP je odmah uložio žalbu Vrhovnoj izbornoj komisiji (YSK), tvrdeći da je to jedini organ koji može poništiti partijske kongrese. YSK se sastala i odbila žalbu, navodeći da nema ovlašćenje da sprovodi sudske presude. Partija je potom podnela dalju žalbu pred Vrhovnim sudom žalbi (Yargıtay).
Širi efekti i pritvaranja
CHP se već suočava s pravnim pritiscima: od 2024. godine stotine članova i lokalnih funkcionera su bili privedeni pod optužbama za korupciju i druga krivična dela koja partija odbacuje kao politički motivisana. Među pritvorenima je i gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je ranije izazvao velike turbulencije na tržištu kada je bio uhapšen.
Šta sleduje
Presuda bi mogla da podstakne nove proteste i unutrašnje podele u opoziciji, a analitičari navode i mogućnost da ovo poveća šanse za prevremene izbore pre zakazanih izbora 2028. godine. Vlada demantuje navode da koristi pravosuđe za obračun sa protivnicima, ističući nezavisnost sudstva.
Izveštavali su: Ece Toksabay i Huseyin Hayatsever; dodatno izveštavanje: Ezgi Erkoyun (Istanbul), Karin Strohecker (London). Montaža i uređivanje teksta: Reuters.
Pomozite nam da budemo bolji.




























