SpaceX je izveo probni let redizajniranog Starshipa V3: raketa je poletela iz Teksasa, nosila je 20 testnih Starlink satelita i dostigla oko 120 milja (194 km). Zbog problema sa delovanjem nekih motora, booster i letelica su na kraju završili u Meksičkom zalivu, odnosno Indijskom okeanu, pri čemu se letelica zapalila po udaru. Novi V3 donosi veći potisak, 33 glavna motora i značajne strukturne i sistemske nadogradnje — važan korak ka ponovnoj upotrebi i misijama za Artemis program.
SpaceX lansirao najmoćniji Starship (V3) — probni let završio u Indijskom okeanu nakon problema s motorima

SpaceX je u petak izveo probni let svoje najveće i najmoćnije verzije rakete Starship — redizajniranog sistema V3 na koji se NASA oslanja za buduće misije s posadom na Mesec i dalje.
Lansiranje je izvedeno sa južnog rta Teksasa, iz Starbase kompleksa blizu meksičke granice. Raketa je nosila 20 testnih ("dummy") Starlink satelita koji su se otpustili tokom približno jednogčasovnog leta, a dva od njih bila su opremljena kamerama i pružila kratke snimke tokom leta — prvi takav snimak sličnih satelita izbačenih iz Starshipa.
I pored problema sa delovanjem nekih motora tokom povratka, Starship je dostigao oko 120 milja (194 km) visine. Prvi stepen (booster) je pokušao kontrolisani povratak, ali po sletanju je zaustavljen — završetak je bio u Meksičkom zalivu za prvi stepen, dok je sama letelica nastavila i završila u Indijskom okeanu gde se zapalila po udaru. SpaceX je izjavio da je takav scenario bio očekivan za ovaj test.
Tehničke nadogradnje i novine
Novi Starship V3 visine je 124 metra (407 stopa) i poseduje 33 glavna motora. Redizajnirani booster ima ređe, ali veće i čvršće "grid fins" (rešetkaste peraje), veću i snažniju cev za prenos goriva dimenzija sličnih delovima Falcon 9 prvog stepena, kao i unapređene sisteme za navigaciju, računarsku opremu i više kamera. Letelica ima i priključke za buduća spajanja i misije ka Mesečevom površinskom zahvatu.
Model je konstruisan s ciljem pune ponovne upotrebljivosti; u budućnosti SpaceX planira velike mehaničke rampe na lansirnim rampama koje bi hvatale vraćajuće faze. Na ovom testu nije pokušavana povratna oporavka.
Povezanost s Artemis programom i tržištem lunarnih landera
NASA finansijski podržava razvoj lunarnog sletnog sistema, dodeljujući ugovore kompanijama poput SpaceX-a i Blue Origin-a (osnovan od Jeffa Bezosa). Oba tima se takmiče da obezbede landere za Artemis misije: nakon prošlogodišnjeg i aprilske lunarne probe, slede probne operacije dokovanja u orbiti oko Zemlje predviđene za naredne godine, a moguće ljudsko sletanje (Artemis IV) planira se za oko 2028. ako bude spremno i bezbedno.
SpaceX takođe prihvata rezervacije za privatne komercijalne letove oko Meseca i na Mars Starshipom, dok su pojedini bogatiji klijenti već izrazili interesovanje za putovanja između planeta.
Napomena: Izveštaj sadrži i izjave učesnika i zvaničnika, kao i tehničke detalje koje je objavio SpaceX. Testovi ovog tipa često uključuju scenarije u kojima se očekuje delimični ili potpuni gubitak ispitivane opreme radi provere performansi.
Ovaj tekst je prilagođen na osnovu izveštaja Associated Press-a i drugih javno dostupnih informacija.
Pomozite nam da budemo bolji.


































