Autobusi u Hersonu sve češće mete: Ruski dronovi ciljaju javni prevoz, ostavljajući poginule i ranjene među vozačima i putnicima. Lokalna komunalna služba prijavljuje više žrtava i oštećenih vozila u 2026. godini, dok zaštitne mere — mreže, šlemovi i detektori chuyka — imaju ograničenu efikasnost. Uprkos opasnosti, vozači nastavljaju da rade zbog pomoći ostalim stanovnicima grada.
Vozači koji rizikuju život: Kako su autobusi u Hersonu postali mete ruskih dronova

Autobusi u južnom ukrajinskom gradu Hersonu sve češće su na meti ruskih dronova, a lokalni vozači i putnici svakodnevno preživljavaju napade koji ostavljaju povređene i poginule. Priča vozača Anatolija Dmitrova — čiji je autobus linije 14 pogođen na raskrsnici dok su ljudi stajali u prolazu — ilustruje opasnost s kojom se suočavaju prevoznici i stanovništvo koje još nije napustilo grad.
Napadi i posledice
"Sva stakla su se razbila. Jedva sam stigao do sledeće stanice, gde je sklonište. Pogledao sam u retrovizor i video krv. Pomislio sam: moram brzo do skloništa jer ponekad pošalju drugi dron", priseća se Anatolij. Nakon napada, najmanje osam putnika je povređeno, a vozač je ostao u šoku.
Prema podacima komunalnog preduzeća za prevoz u Hersonu, napadi su počeli prošle godine i intenzivirani su u 2026. godini. Samo ove godine tri radnika su poginula, osam je ranjeno, a 21 trolejbus i osam autobusa su oštećeni. Lokalna uprava ističe da je šest privatnih autobusa takođe pogođeno u 2026. godini.
Zašto su autobusi mete?
Herson je pod ukrajinskom kontrolom, ali se nalazi u neposrednoj blizini linije sukoba i često je meta napada sa suprotne obale Dnipro reke. Kompanije i vlasti navode da su javni prevoz i vozači postali prioritetne mete ruskih operatora dronova — od izviđačkih letelica koje nadgledaju rutu do oružanih dronova koji direktno napadaju vozila.
"Neki dronovi samo lebde, čekaju. Drugi su izviđači — gledaju vozača pravo u oči kroz vetrobran", kaže Rita Dobrinova, menadžerka komunalnog prevoza.
Zaštitne mere i njihova ograničenja
Vlasti su uvele niz mera: postavljene su mreže protiv dronova iznad najprometnijih ulica, vozačima su podeljeni šlemovi i protivmetni prsluci, a autobusi dobijaju detektore dronova poznate kao chuyka. Ipak, ovi uređaji imaju ograničenja — detektuju samo dronove koji koriste poznate radio-frekvencije. Dronovi koji se oslanjaju na optičke vlaknaste veze ili nove frekvencije ostaju nevidljivi.
"Detektor zazvoni jednom na sat ili sat i po, ali to samo kaže da ima drona negde u okolini. Ne prelazi u efikasnu zaštitu", objašnjava Dobrinova.
Direktni udari na medicinska vozila i posledice
Napad na vozača Eduarda Zadorožnog i njegove kolege pokazuje dodatnu brutalnost: kada je stigla kola hitne pomoći, i ona su pogođena. Deliberatno gađanje medicinskog osoblja i ambulantnih vozila predstavlja ratni zločin po međunarodnom pravu. Eduard je zadobio potres mozga, a jedan kolega, inženjer, je poginuo.
Zašto vozači i dalje rade?
Uprkos riziku, mnogi vozači ne napuštaju linije. "Moramo voziti ljude do apoteka i bolnica: decu i stare, sve koji su ostali ovde", kaže vozač Maksim Djak, koji je ranije hospitalizovan zbog preloma rebara i gelera u grudima. Vozači ističu moralnu i profesionalnu obavezu — ako oni prestanu da voze, mnogi lokalni stanovnici ostaju bez pristupa osnovnim uslugama.
Herson je pre rata imao oko 300.000 stanovnika; procenjuje se da u gradu i dalje boravi oko 65.000 ljudi. Dok vlasti pokušavaju da umanje rizike, situacija ostaje opasna i neizvesna za sve koji žive i rade u gradu.
Ključne činjenice
- Autobusi su identifikovani kao prioritetne mete dronova, što je dovelo do pogibija i ranjavanja prevoznih radnika.
- Zaštitne mere postoje, ali su ograničene protiv naprednijih tehnologija dronova.
- Vozači nastavljaju da rade iz osećaja dužnosti prema preostalim stanovnicima grada.
Napomena: Tekst sadrži opise nasilnih događaja koji mogu biti uznemirujući.
Pomozite nam da budemo bolji.


































