Liban razmatra najveću amnestiju od kraja građanskog rata 1975–1990. Predloženi zakon bi ukinuo smrtnu kaznu, smanjio doživotne kazne i mogao osloboditi više od 3.000 pritvorenika od skoro 8.600, ali izričito isključuje teška krivična dela poput silovanja, trgovine ljudima i planskog ubistva. Predlog je izazvao proteste porodica poginulih vojnika i otkriva duboke sektarske i političke podele u zemlji.
Liban Razmatra Najveću Amnestiju Posle Građanskog Rata — Više Od 3.000 Zatvorenika Moglo Bi Biti Oslobođeno

BEJRUT (AP) — Liban se suočava sa nacrtom zakona o amnestiji koji bi, ako ga usvoji parlament i potpiše predsednik, postao najveći takav paket od kraja građanskog rata 1975–1990. Predložena reforma izaziva snažne reakcije: od nada onih koji žele povratak i pomirenje do bolnih protesta porodica žrtava.
Šta predviđa zakon
Zakon bi ukinuo smrtnu kaznu i smanjio doživotne kazne u određenim slučajevima, što bi dovelo do puštanja više od 3.000 pritvorenika od skoro 8.600 ukupno zadržanih u libanskim zatvorima. Među oslobođenima bili bi i osuđeni militanti i dileri droge, ali izričito su izuzeta teška krivična dela kao što su silovanje, trgovina ljudima, korupcija, finansiranje terorizma i plansko (predumišljeno) ubistvo. Zakon takođe predviđa da će oni koji su optuženi za ubistvo vojnika moći da dobiju smanjene kazne.
Protivljenje i lične priče
Mnoge porodice žrtava javno su izrazile ogorčenje. Samira Bou Saab izgubila je sina, prvog poručnika Georgea, jednog od 18 vojnika ubijenih 2013. u sukobima sa pristalicama reketa Ahmeda al-Assira u Sidonu. Ona se pita da li će, ako bude ukinuta smrtna kazna za al-Assira (koji je već 11 godina pod smrtnom presudom), on moći da viđa porodicu dok je njen sin mrtav: “Moj sin je zakopan pod peskom a njegova deca ga ne poznaju.”
S druge strane, supruga Ahmeda al-Assira, Amal Shamseddine, tvrdi da je njen muž nevin i da je žrtva političke zavere, ističući da “on se polako izvršava” i da bi, po njenom mišljenju, pravi pravosudni proces doveo do ranijeg oslobađanja mnogih pritvorenika.
Političke i sektarske podele
Nacrt zakona jasno je postao predmet političkih trgovina u parlamentu. Sunitski poslanici traže pardone za islamiste, šiitski insistiraju na oslobađanju dilera povezanih sa istočnim Baalbekom (region poznat po plantažama kanabisa), dok hrišćanski predstavnici traže amnestiju za stotine ljudi povezanim sa Južnom libanskom vojskom (SLA) koji su pobegli u Izrael 2000. Poslanik Nabil Badr, jedan od zagovornika amnestije, izjavio je da je “nacrt zakona ušao u kolotečinu političkih trgovina”.
Regionalni kontekst i posledice
Odluka o amnestiji dolazi u trenutku pojačane napetosti između Izraela i Libana, uz vojna dejstva protiv Hezbolaha i prve direktne razgovore Bejruta i Tel Aviva nakon više od tri decenije. Izbori su odloženi zbog sukoba, ali poslanici navode kao jedan od razloga za hitnost i prepunost zatvora; među pritvorenicima su i oni koji čekaju suđenje više od 14 godina.
Zaključak: Predložena amnestija ima potencijal da rastereti prenatrpane zatvore i otvori put za povratak i pomirenje za neke grupe, ali istovremeno razotkriva stare i nove podele u libanskom društvu — pravne, političke i sektarske — dok porodice poginulih traže pravdu i odgovornost.
Pomozite nam da budemo bolji.




























