Samit EU–Južna Koreja u Briselu ističe dva ključna pravca: finalizaciju Digitalnog trgovinskog sporazuma i produbljivanje bezbednosno‑geopolitičkih veza nakon pakta iz 2024. Trgovina između EU i Južne Koreje premašuje €124 mlrd godišnje, pri čemu Evropa sve više zavisi od korejskih mikročipova i baterija. Pitanje snabdevanja i strateških ulaganja postaje pitanje bezbednosti.
Samit EU–Južna Koreja: Mikročipovi, Baterije i Geopolitika U Središtu Pažnje

Brisel dočekuje predsednika Južne Koreje Lee Jae Myunga na summitu EU–Republika Koreja, koji se održava pod domaćinstvom Antónia Coste i Ursule von der Leyen. Iako će se raspravljati i o kulturi i ekonomiji, sukus susreta leži u digitalnoj trgovini, tehnološkoj zavisnosti i sve izraženijoj geopolitičkoj dimenziji.
Šta je novo?
Digitalni trgovinski sporazum je upravo finalizovan i uvodi obavezujuća pravila za međudržavni protok podataka i e‑trgovinu, što može pojednostaviti poslovanje digitalnih kompanija i zaštititi potrošače na obe strane.
Geopolitika i bezbednost
Međutim, stvarni potisak susreta je bezbednosni: nakon sigurnosnog pakta iz 2024. EU ubrzano jača veze u Indo‑Pacifiku. Neki poslanici iz grupe Renew Europe čak predlažu formiranje ekonomske odbrane slične NATO savezu, s ciljem da se obeshrabri trgovinska prinuda od velikih sila poput SAD ili Kine.
Ekonomski ulozi i ulaganja
Reč je o ozbiljnim brojkama: trgovina između EU i Južne Koreje premašila je 124 milijarde evra prošle godine. Evropa izvozi industrijske mašine i hemikalije, dok uvozi značajne količine južnokorejskih automobila, mikročipova i potrošačke elektronike.
Tehnologija i strateški resursi
Južna Koreja je tehnološki lider koji izdvaja skoro 5% BDP‑a za istraživanje i razvoj — više od dvostrukog evropskog proseka. Korejski mikročipovi i baterije postali su ključni za evropsku industriju, posebno za automobilsku proizvodnju i digitalnu infrastrukturu, podržani velikim ulaganjima kompanija iz Južne Koreje u Nemačkoj, Poljskoj i Mađarskoj.
Zašto je to važno za Evropu (i region)?
Međunarodna bezbednost sada podjednako zavisi od stabilnosti snabdevanja poluprovodnicima i baterijama kao i od tradicionalne vojne moći. Prekid lanaca snabdevanja ili politička prisila mogu imati direktne posledice po evropske fabrike, energetske planove i potrošače.
Nezvanična nota: Ako vas strateške teme ne uveravaju u težinu pitanja, uvek tu je i K‑pop — lakši za razumevanje i plesanje, ali manje važan za opskrbne lance.
Za kompletnu vizuelnu priču i izjave učesnika, pogledajte priloženi video Euronews.
Pomozite nam da budemo bolji.


























