Grčki ministar spoljnih poslova Jorgos Gerapetritis izjavio je da je članstvo Srbije u EU geopolitička neminovnost i da se Evropa ne može zamisliti bez Zapadnog Balkana. Podsetio je na Solunski plan (2003) i Deklaraciju iz Delfa, kao i na Sporazum Grčke i Srbije iz septembra 2025. o ubrzanju pristupnog puta. Naglasio je strateško značenje energetske saradnje kroz FSRU Aleksandroupolis, terminal Revithousa i planirani Vertikalni koridor.
Gerapetritis: Ne Možemo Da Zamislimo Evropu Bez Srbije — Članstvo Beograda U EU Je Geopolitička Neminovnost

Ulazak Srbije, najveće države Zapadnog Balkana, u Evropsku uniju predstavlja geopolitičku neminovnost, izjavio je ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis tokom posete Srbiji.
Evropska odgovornost i regionalna stabilnost
U razgovoru za "Politiku" Gerapetritis je istakao da se Zapadni Balkan nalazi u srcu Evrope, a da Srbija zauzima centralno mesto u tom regionu. "To je, na kraju krajeva, i pitanje pouzdanosti same Evrope", naglasio je on.
Podsetio je na Solunski plan iz 2003. godine, kada je Grčka bila predvodnik politike uključivanja Zapadnog Balkana u EU, kao ključnog puta za učvršćivanje stabilnosti i bezbednosti. Dodao je da je ista politika nedavno potvrđena Deklaracijom iz Delfa i da sada postoji pogodan trenutak za novi podstrek integracijama.
Saradnja Grčke i Srbije
Gerapetritis je podsetio da su Grčka i Srbija u septembru 2025. potpisale Sporazum o saradnji za ubrzanje pristupnog puta Srbije ka EU, kojim se predviđa prenos stručnog znanja Atine o pravnim tekovinama Unije. Kao cilj svog mandata, ministar je naveo da Grčka želi da tokom predsedavanja Savetom EU u drugoj polovini 2027. pozdravi jednog ili više partnera sa Zapadnog Balkana u evropskoj porodici.
"Podržavamo dijalog između Beograda i Prištine, koji se odvija uz posredovanje EU, u sklopu dosledne grčke politike evropskog uključivanja Zapadnog Balkana."
Gerapetritis je podsetio i da je Grčka među pet država članica EU koje ne priznaju jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, te da će Grčka, kao članica Saveta bezbednosti UN 2025–2026, delovati u skladu sa načelima međunarodnog prava i Povelje UN i u tom okviru sarađivati sa Srbijom.
Kulturne i istorijske veze
Ministar je istakao da su Srbija i Grčka povezane dugim istorijskim, kulturnim i verskim vezama, koje su dodatno osnažene Zajedničkom deklaracijom iz Atine iz decembra 2019. godine, potpisanom u okviru 3. Visokog saveta za saradnju.
Međunarodna izložba EXPO 2027
Gerapetritis je čestitao Srbiji što će biti domaćin Međunarodne izložbe Expo 2027 u Beogradu — prvi put u jugoistočnoj Evropi — i potvrdio da je Atina svakovremeno podržala tu kandidaturu i spremna je da pomogne.
Energetska saradnja i diverzifikacija
Pitanja energetske bezbednosti i diverzifikacije izvora su istaknuta kao strateški prioriteti bilateralne i regionalne saradnje. Gerapetritis je naveo FSRU u Aleksandroupolisu i terminal za pretvaranje LNG-a u Revithousi (Revithousa) kao ključne kapacitete koji obezbeđuju raznovrsnost snabdevanja za Balkan.
"Grčka predstavlja glavni južni energetski ulaz i čvorište za snabdevanje Zapadnog Balkana i šire jugoistočne Evrope", rekao je ministar, uz napomenu da je uloga Srbije ključna za povezivanje energetskih sistema na pravcu jug–sever. Planirani gasovodi Grčka–Severna Makedonija i Severna Makedonija–Srbija deo su tzv. Vertikalnog koridora, koji će proširiti snabdevanje ka Srbiji.
Ministar je takođe ukazao na potencijal za intenzivniju saradnju kroz povezivanja sa Bugarskom i Severnom Makedonijom, i podvukao da je regionalna energetska koordinacija dostigla visok nivo, što je potvrđeno sastankom ministara energetike i operatera iz Srbije, Grčke, Severne Makedonije i Bugarske održanim u Atini 15. maja.
Gerapetritis je boravak u Srbiji završio porukom partnerstva i spremnosti na dalje konkretne korake u političkoj, ekonomskog i energetskoj saradnji.
Pomozite nam da budemo bolji.


































