Rat koji je eskalirao krajem februara prouzrokovao je više hiljada poginulih širom Bliskog istoka — zvanično preko 7.300 u Iranu i Libanu. Nezavisne organizacije i analitičari upozoravaju da su te brojke verovatno podcenjene zbog ograničenog pristupa, prekida interneta i političkih pritisaka. Dokumentovani izveštaji ukazuju na velike civilne gubitke, optužbe za napade na infrastrukturu i moguće ratne zločine.
Hiljade Poginulih U Sukobima Počevši Od Februara — Stručnjaci: Stvarni Broj Možda Nikada Neće Biti Poznat

Više hiljada ljudi stradalo je širom Bliskog istoka otkako su u februaru počeli američko-izraelski udari i prateći sukobi sa Iranom i njegovim saveznicima. Zvanični zbirni podaci iz Irana i Libana govore o više od 7.300 poginulih od 28. februara, ali nezavisni istraživači i nevladine organizacije upozoravaju da su stvarne brojke verovatno značajno veće.
Zvanični brojevi i neslaganja
Iran: Iranske vlasti su do sredine aprila prijavile najmanje 3.468 poginulih, među kojima je 499 žena — što obuhvata 1.460 civila i 2.008 pripadnika oružanih snaga (IRNA, 26. april). Međutim, američka organizacija HRANA navodi viši broj od 3.636 stradalih: 1.701 civila (uključujući 307 dece), 1.221 vojno lice i 714 osoba čiji status nije potvrđen.
Liban: Prema libanskim zdravstvenim vlastima, do sada je potvrđeno 3.912 poginulih u izraelskim napadima, među kojima su 366 žena i 247 dece. Nije javno precizirano koliko je među njima boraca Hezbolaha; izraelski premijer je izjavio da je oko 3.000 boraca stradalo, dok libansko ministarstvo osporava da većina žrtava bude borci.
Žrtve u drugim državama i na moru
Napadi su pogodili i objekte u više zalivskih i susednih država. Zabeležene su žrtve u Saudijskoj Arabiji, UAE, Kataru, Kuvajtu, Iraku, Jordanu, Bahreinu i Omanu. Zvanični podaci UAE pomenuli su 13 poginulih u toj zemlji. U Iraku su, prema AFP i Al Jazeeri, stradale više od 100 osobe, uključujući najmanje 80 pripadnika Paramilitarnih Snaga (PMF).
Međunarodna pomorska organizacija izvestila je o 14 mornara umrlih u napadima na brodove u Hormuškom moreuzu i drugim delovima regiona. Pentagon je potvrdio da je 13 američkih vojnika poginulo — sedam u iranskim napadima i šest u padu aviona za dopunu goriva u Iraku.
Ciljanje civila i optužbe za ratne zločine
Izveštaji ukazuju na velike civilne gubitke i napade na infrastrukturu: iranske vlasti tvrde da je američki udar pogodio školu u Minabu, za koji su naveli da je usmrtio 168 ljudi (među njima 110 dece); američke snage su saopštile da istražuju te tvrdnje. Human Rights Watch optužio je Iran za korišćenje klaster municije u naseljenim mestima, što organizacija ocenjuje kao neprihvatljivo i potencijalno ratni zločin.
Problemi u prikupljanju podataka
Dr Iain Overton (Action on Armed Violence): "Sukob koji se vodi kroz više zemalja znači da su podaci o žrtvama često nepotpuni, odloženi ili ih je nemoguće nezavisno verifikovati."
Nezavisni istraživači navode nekoliko ključnih prepreka: nametnuti prekidi interneta, ograničenja rada medija i nevladinih organizacija, politički pritisci na porodice žrtava, te otežan pristup bojištima i mestima udara. Zbog toga mnoge organizacije smatraju da postoje samo minimalno dokumentovane brojke koje verovatno potcenjuju stvarni obim ljudskih gubitaka.
Međunarodne reakcije i politički kontekst
Sukobi su izazvali oštre diplomatske reakcije i kritikе zbog civilnih žrtava. U SAD je predsednik Donald Trump kritikovao postupke IDF-a, navodeći da je "previše ljudi poginulo" i upozorio na nerazmjernu štetu po civile. Iranski napadi na objekte u zemljama koje domaćinski primaju američke baze doveli su do širenja sukoba preko granica Irana i Libana.
Zaključak
Zvanični zbirni podaci govore o više od 7.300 poginulih u Iranu i Libanu od kraja februara, ali ozbiljni metodološki i bezbednosni problemi znače da će konačan broj verovatno ostati sporan. Nezavisne organizacije tvrde da su trenutno dostupne brojke minimumi i da bi stvarne ljudske žrtve mogle biti značajno veće.
Pomozite nam da budemo bolji.

























