Tim sa Univerziteta Pablo de Olavide i Instituta Vile Hadrijana otkrio je u Tivoliju hipogeu ispod peristila u zoni Palazzo, koja bi mogla poticati iz republikanskog perioda. Nalazi keramike i arhitektonskih terakota ukazuju na raniju vilu pre Hadrijanove pregradnje, dok su u vrtovima potvrđeni obrubi od keramičkih saksija i redovni sadni jarci. Dalje analize će pomoći da se preciznije odredi datum i funkcija komore.
Otkrivena Hipogea U Vili Hadrijana: Moguće Najstariji Sloj Kompleksa

Tim arheologa otkrio je u delu poznatom kao Palazzo na Vili Hadrijana u Tivoliju podzemnu komoru — hipogeu — koja bi mogla poticati iz republikanskog perioda i predstavljati najstariji preostali sloj lokaliteta.
Gde i kako je pronađeno
Iskopavanja su sprovedena tokom radova koji su trajali od aprila do maja, u okviru akcije koju vodi arheološki seminar Univerziteta Pablo de Olavide u saradnji sa Institutom Vile Hadrijana i Vile d'Este. Projektom rukovodi prof. Rafael Hidalgo, čiji tim istražuje ovaj UNESCO lokalitet od 2003. godine.
Šta su pronašli istraživači
U hipogei, smeštenoj direktno ispod jednog od peristila u rezidencijalnoj zoni, pronađeni su slojevi keramike i građevinskog otpada. Među nalazima su i arhitektonske terakote ukrašene prikazima životinja. Na osnovu stratigrafije i pratećih materijala istraživači pretpostavljaju da je prostor prvobitno služio za skladištenje — moguće kao silo — pre nego što je napušten i delimično zatrpan.
Vrtovi i pejzaž
Osim hipogee, tim je nastavio analizu vrtnih segmenta povezanih sa Palazzo zonama. U jednom peristilu potvrđeni su gusti redovi keramičkih saksija koji su činili obrub cvetnog leja, kao i redovno raspoređeni sadni jarci za drveće i žbunje. Ovako organizovan pejzaž pokazuje namerni odnos između arhitekture i vegetacije i način održavanja hortikulturnih prikaza tokom sezone.
Zašto je otkriće važno
Nalazi su značajni jer potiču iz jedinog arheološkog konteksta na Vili Hadrijana koji je dosad pouzdano identifikovan kao republikanskog datuma. To dodatno podržava tezu da je na tom mestu postojala ranija vila pre nego što je car Hadrijan sproveo svoj opsežan program proširenja i preoblikovanja u drugom veku.
Širi značaj: Ovakva otkrića pokazuju koliko mnogo može ostati skriveno ispod dobro proučenih lokaliteta i naglašavaju potrebu za daljim istraživanjima i očuvanjem kulturne baštine.
Dalji koraci
Analize keramičkih ostataka i terakota su u toku i trebale bi doprineti preciznijem datovanju i razjašnjenju funkcije komore. Kombinacija podataka iz podzemnih struktura i vrtnih aranžmana pruža redak uvid u prehodnu fazu razvoja poseda pre Hadrijanove rekonstrukcije.
Zaključak: Otkriće hipogee i sistematska ispitivanja vrtova produbljuju razumevanje ranog razvoja Vile Hadrijana, njenog kontinuiranog korišćenja i prakse adaptacije starijih objekata u novim urbanim i privatnim kontekstima.
Pomozite nam da budemo bolji.




























