Sažetak: 5. juna NASA je naložila pripremu za evakuaciju posade Crew‑12 zbog ponovnog curenja vazduha u PrK transfer tunelu povezanom sa modulom Zvezda. Roscosmos je najpre koristio zaptivno sredstvo, ali nakon ponovnog otkrića curenja predložio je bušenje i čak korišćenje testere — potezi koje je NASA ocenila kao previše rizične. Pod pritiskom, Rusija je odustala i odlučila da trajno dekomisionira PrK, koji više neće biti punjen vazduhom, čime je uklonjen neposredni rizik za stanicu.
Skoro Evakuacija ISS: Rusi Hteli Da Buše Trup i Koriste Testeru Za Popravku Curenja

5. juna NASA je naložila članovima posade misije Crew‑12 da se pripreme za evakuaciju Međunarodne svemirske stanice (ISS) zbog ponovnog curenja vazduha na ruskoj strani stanice. Nakon nekoliko napetih sati dok su dvoje Amerikanaca, jedan Francuz i jedan Rus čekali u kapsuli SpaceX Dragon spremnoj za hitan povratak, NASA je dala zeleno svetlo za ostanak na stanici.
Šta se tačno desilo?
Prema izveštaju portala Ars Technica, prethodno zaptivno sredstvo privremeno je zaustavilo curenje u PrK transfer tunelu povezanom sa ruskim modulom Zvezda. PrK je kratak prolaz koji se obično drži dekompresovan — u normalnim okolnostima u njemu nema vazduha — ali se pritisava kada pristaje letelica i kada kosmonauti preuzimaju teret.
Tunel je star oko 26 godina, a tokom poslednjih godina gubio je oko 2–4 funte vazduha dnevno (otprilike 0,9–1,8 kg), što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik. U najgorem slučaju, ako bi došlo do kritičnog otpora materijala, deo tunela mogao bi da se raspadne eksplozivno, sa krhotinama koje bi mogle da oštete druge delove stanice.
Kontroverzni popravni zahvat
U maju su curenja ponovo počela, pa je 4. juna Roscosmos obavestio NASA da planira alternativni pristup: bušenje oštećenog dela trupa u vakuumu niske Zemljine orbite. Prema izvorima, plan je uključivao i upotrebu malih delova (npr. tzv. "drill stop") kao mehaničke zaštite. Kada su američki partneri zahtevali objašnjenje i bezbednosnu procenu, ruski tim nije izneo detalje koje su tražili.
Navodno su radovi potom eskalirali: nakon bušenja, pojavio se i predlog da se ukloni ili izmeni nosač pomoću testere — korak koji je NASA ocenila kao neprihvatljivo rizičan.
Zabrinutost je bila dovoljna da NASA uputi članove svoje posade da se ukrcaju u Dragon i budu spremni za hitan povratak, dok se procenjivala situacija i vršili pritisci kroz diplomatske i operativne kanale.
Reakcija i posledice
Pod pritiskom javnosti i partnera, Roscosmos je odustao od radikalnih popravki i najavio da će PrK trajno dekomisionisati: tunel više neće biti popunjavan vazduhom, što uklanja rizik od eksplozivnog raspadanja pritiska. Priloženo pristanište će postati nepraktično za direktan prenos tereta kroz hodnik, ali će ostati mogućnost prenosa tečnosti kroz cevi.
Iako je neposredna opasnost izbegnuta, incident otvara šira pitanja o bezbednosti i održavanju stare infrastrukture ISS‑a. Radni vek stanice je već produžen — do 2030. prema ranijim odlukama, a predlog NASA Authorization Act iz 2026. predviđa mogućnost produženja do 2032. godine — što znači da će američko‑rusko partnerstvo ostati važno, ali i potencijalno rizično dok se ne reše pitanja koordincije i standarda popravki.
Šta dalje?
Glavno praktično rešenje za sada je izbegavanje daljeg pritiskanja PrK tunela. Za budućnost ostaje pitanje kako će Rusija koristiti svoj deo infrastrukture ukoliko se ne povuče iz zajedničkih programa, i koliko su takve improvizacije prihvatljive pri radu na staroj svemirskoj stanici čiji je životni vek produžen.
Zaključak: Neplanirane i rizične intervencije na staroj orbitalnoj infrastrukturi mogu ozbiljno ugroziti bezbednost posade i integritet stanice. Incident sa PrK tunelom podvlači potrebu za jasnoćom, međunarodnom koordinacijom i strožim procedurama pre bilo kakvih drastičnih popravki u svemiru.
Pomozite nam da budemo bolji.




























