Ukrajinski dronovi su pogodili glavnu trafostanicu u Sevastopolju, prouzrokujući delimične nestanke struje i uvođenje posebnog režima u energetskim objektima. Vlasti pozivaju na uštede energije i brigu o starijima dok se procenjuje šteta. Napadi su deo šire kampanje protiv energetske infrastrukture i mostova ka Krimu, dok su strane razmenile kontradiktorne tvrdnje o broju oborenih i lansiranih dronova.
Sevastopolj Bez Struje Nakon Napada: Glavna Trafostanica Pogodjena

Ukrajinski dronovi su tokom noći pogodili glavnu trafostanicu u Sevastopolju, što je prouzrokovalo nestanak struje u delovima najvećeg grada na Krimu, saopštio je moskovski postavljeni guverner Mihail Razvožajev.
Razvožajev je najavio da je uveden poseban režim u energetskim objektima dok se procenjuje obim štete i da su sve službe za vanredne situacije podignute na najviši stepen pripravnosti. Stanovništvu je preporučeno da štedljivo koristi električnu energiju — smanji osvetljenje ekrana, isključi aplikacije u pozadini i proverava starije komšije, posebno jer se tokom dana očekuju temperature do 30°C.
Šta se zna o napadu
Komandant ukrajinskih Sila za bespilotne sisteme Robert Brovdi izjavio je da su dronovi ciljali 48 operativnih i planiranih vojnih objekata i potvrdio da je među njima bila i glavna trafostanica Sevastopolja. Eksplozije su prijavljene i u Bahtčisaraju, Kerču i u području Aj-Petri, gde je stacioniran radio-inženjerski bataljon ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga.
Napadi se dešavaju u kontekstu pojačanih ukrajinskih udara na energetsku infrastrukturu i mostove koji povezuju Krim sa Rusijom — potezima koje Kijev opisuje kao pritisak na Moskvu da pristane na pregovore. Krim je međunarodno priznat kao deo Ukrajine, ali je posle 2014. povezan sa Rusijom putem drumskih i železničkih veza.
Kontrarazličite tvrdnje
Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo više od 300 ukrajinskih dronova tokom noći, dok je ukrajinsko vazduhoplovstvo saopštilo da je Moskva navodno lansirala 101 dron prema Ukrajini i da je 95 presretnuto. Nezavisna potvrda tačnih brojeva je otežana zbog ratnog konteksta i propagandnih objava obe strane.
Istovremeno, grad se suočava sa nestašicom goriva nakon što je ruski postavljeni lider Sergej Aksenov najavio obustavu prodaje benzina; gorivo je, prema izjavama vlasti, uglavnom rezervisano za državne službe. Lokalni stanovnici su prijavili prazne police i paniku pri kupovini, naročito po pitanju šećera i osnovnih namirnica.
Širi kontekst
U okviru konflikta su prethodno zabeleženi i napadi van poluostrva: naftna rafinerija u jugoistočnom delu Moskve je, prema izveštajima, pogođena udarom dronova iz Ukrajine, a stanovnici su prijavljivali "crne kapljice" na ulicama, što su lokalne vlasti negirale. Rat je ušao u petu godinu otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
4. juna ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poslao je otvoreno pismo Vladimira Putina pozivajući ga na direktne pregovore i prekid vatre; Kremlj je odbio sastanak i nazvao pismo "neuljudnim". Napadi na kritičnu infrastrukturu dodatno utiču na civilno stanovništvo i podižu tenzije u regionu.
Napomena: Navedeni podaci potiču iz izjava zvaničnika obe strane i medijskih izveštaja; neki detalji su predmet sukobljenih tvrdnji.
Pomozite nam da budemo bolji.

































