Josef Aschbacher upozorava da su odluke SAD o Lunar Gateway i Mars Sample Return razotkrile evropsku zavisnost i poziva da Evropa postane "pilot", a ne "putnik" u svemiru. ESA zagovara kombinaciju diverzifikovanih međunarodnih partnerstava i jačanja sopstvenih autonomnih kapaciteta. Stručnjaci ističu da Evropa ima tehničke sposobnosti, ali joj nedostaje politička agencija; rokovi do 2028. nude prozor za kolektivnu akciju.
Aschbacher: Evropa Mora Postati Pilot, Ne Putnik — Poziv ESA Za Veću Svemirsku Autonomiju

Direktor Evropske svemirske agencije (ESA) Josef Aschbacher uputio je oštar poziv evropskim donositeljima odluka zbog serije promena u međunarodnim aranžmanima koje ugrožavaju stratešku poziciju Evrope u svemiru. Nedavne odluke SAD da pauziraju učešće u programu Lunar Gateway i da otkažu kampanju misije Mars Sample Return razotkrile su koliko su evropski projekti ponekad izloženi odlukama drugih.
Izazov: Pilot Ili Putnik?
"Evropa je postala previše izložena odlukama izvan svoje kontrole", napisao je Aschbacher, i jasno postavio pitanje: "Hoćemo li biti piloti, ili samo putnici?" On je pozvao na dvojni pristup: istovremeno ulaganje u sopstvene autonomne kapacitete i diversifikaciju međunarodnih partnerstava.
Balans Autonomije I Partnerstva
Aschbacher naglašava da je neophodno zadržati plodnu saradnju — naročito s partnerima poput Japana, Južne Koreje i Australije — ali i paralelno graditi evropske sposobnosti koje će štititi ulaganja i industrijsku bazu u uslovima geopolitičke neizvesnosti.
"Samo pod tim uslovima Evropa može odlučiti kada da deluje samostalno, a kada da sarađuje globalno." — Josef Aschbacher
Tehnička Sposobnost, Nedostatak Političke Agencije
Stručnjaci, kao Marco Aliberti iz European Space Policy Institute (ESPI), ocenjuju da Evropa raspolaže snažnim tehničkim kapacitetima — uključujući sposobnost da projektuje i upravlja svetski konkurentnim svemirskim sistemima — ali da joj često nedostaje politička nezavisnost da definiše sopstvenu agendu.
„Učešće bez agencije je još jedan oblik zavisnosti obučen u ambiciju“, upozorava Aliberti, podsećajući na istorijski primer stvaranja rakete Ariane u 1970-im kao odgovora na ograničenja koja su tada nametale SAD.
Investicije I Industrijski Efekti
Investicije u svemir mogu imati veliki multiplikativni efekat — primer su NASA-ini COTS ugovori koji su omogućili rani razvoj SpaceX-a, Falcon 9 rakete i posredno doprineli nastanku Starlink megakonstelacije. Aliberti naglašava da strateška ulaganja u istraživanje svemira podstiču celo tehnološko i industrijsko okruženje.
Vremenski Okvir I Mogućnosti
Aschbacher ukazuje na niz važnih događaja i rokova: sednica Saveta ESA sredinom juna, ministarski skup posvećen istraživanju u decembru i trienalni Ministerijalni savet 2028. Istovremeno, EU priprema Višegodišnji finansijski okvir za 2028–2034, što može uticati na finansiranje i prioritete.
Upozorenje iz ESPI-ja glasi da, ukoliko ESA ne deluje brzo i koordinisano, države članice bi mogle potražiti bilateralne aranžmane ili komercijalne partnere za hitne potrebe — već je zabeležen primer Francuske koja dogovara slanje svojih astronauta preko američke kompanije Vast.
Šta Sledeće?
Aschbacher priznaje da gradnja autonomnih kapaciteta zahteva godine, ali poručuje: "Ako ne sada, kada? Ako ne ESA, ko?" Prozor za kolektivnu evropsku akciju postoji, ali je ograničen — odluke donete do 2028. mogu omogućiti Evropi da u narednoj dekadi igra vodeću ulogu u svemiru.
Ključna poruka: Evropa treba istovremeno da diverzifikuje partnerstva i ubrza ulaganja u sopstvenu svemirsku autonomiju kako bi sačuvala stratešku slobodu i industrijski potencijal.
Pomozite nam da budemo bolji.























