Svet Vesti
Society

Sudski test u Nemačkoj: Da li radnici u zaštićenim radionicama zaslužuju minimalnu platu?

Sudski test u Nemačkoj: Da li radnici u zaštićenim radionicama zaslužuju minimalnu platu?
Special workshops for disabled people employ 300,000 people in Germany [Getty Images]

Sudski spor u Nemačkoj bi mogao obavezati da radnici iz zaštićenih radionica dobiju minimalnu platu. Jürgen Linnemann tvrdi da bi radnici trebali biti tretirani kao zaposleni i imati prava kao svi drugi radnici. Kritičari ukazuju na to da sistem podstiče segregaciju i da manje od 1% radnika prelazi u otvoreno tržište rada. Sledeće ročište je u septembru na sudu u Münsteru.

Pred nemačkim sudom vodi se test-predmet koji bi mogao promeniti položaj stotina hiljada osoba sa invaliditetom koje rade u zaštićenim radionicama i primaju manje od zakonom propisane minimalne zarade.

Predmet i zahtev

Pravni postupak je pokrenut u ime 57-godišnjeg Jürgena Linnemanna, koji je ceo radni vek proveo u "Werkstatt für behinderte Menschen" — zaštićenoj radionici. Linnemann traži da sud utvrdi da radnici u tim radionicama treba da se tretiraju kao zaposleni i da im pripada minimalna plata, uz sva druga radnička prava.

Kako funkcionišu radionice

U Nemačkoj oko 300.000 osoba sa invaliditetom radi u zaštićenim radionicama koje proizvode razne artikle za domaće i međunarodne brendove. Međutim, ti radnici tehnički nisu zaposleni — zbog toga im ne važi pravo na minimalnu platu niti neka druga prava zaposlenih, uključujući pravo na sindikalno organizovanje.

Sudski test u Nemačkoj: Da li radnici u zaštićenim radionicama zaslužuju minimalnu platu?
Dirk Hähnel has spent much of his adult life in a workshop [BBC]

Zašto je problem sistemski?

Prema Hubertu Hüppeu, bivšem saveznom povereniku za prava osoba sa invaliditetom i kritičaru sistema, problem je duboko ukorenjen: „Ide se iz posebnog vrtića u posebnu školu, pa onda u jednu od ovih zaštićenih radionica.“ Taj model stvara segregaciju i otežava izlazak iz sistema.

"Jednom kad uđete u segregisani sistem, veoma je teško izaći iz njega," kaže Hüppe.

Iskustvo Dirka Hähnela, danas u 50-im, potvrđuje to: nakon premeštaja iz redovne u specijalnu školu, jedina ponuđena opcija bila mu je radionica. Pokušaj da nađe zanat završio je ponižavajućim odbijanjem zbog njegove epilepsije.

Ekonomija i podsticaji

Nemački zakoni nalažu da poslodavci sa više od 20 zaposlenih moraju zaposliti bar jednu osobu sa invaliditetom, a veće firme imaju kvotu od 5%. Ko ne ispuni kvotu plaća kompenzaciju u centralni fond. Mnoge kompanije radije uplate taj novac, a dodatni podsticaj sistem daje tako što smanjuje obaveze firmi koje outsource-uju proizvodnju u radionice.

Sudski test u Nemačkoj: Da li radnici u zaštićenim radionicama zaslužuju minimalnu platu?
Medina Arnaut says that colleagues are grateful that the workshops exist [BBC]

Posledica: manje od 1% radnika uspešno prelazi iz radionica na otvoreno tržište rada. Radionice, koje su i komercijalne organizacije, često ne podstiču najspremnije radnike da odu, jer bi to umanjilo njihovu proizvodnju.

Različiti glasovi iz terena

Nisu svi nezadovoljni radom u radionicama. Medina Arnaut (35), koja radi u radionici pod okriljem Caritasa i predsedava lokalnim radničkim savetom, kaže da su mnogi zaposleni zahvalni na sigurnom i prilagođenom okruženju. "Neki su probali komercijalni svet i to ih je slomilo," navodi ona.

Karla Bredenbals, direktorica Caritas radionica u Paderbornu, priznaje nisku stopu prelaska u glavnu ekonomiju i ukazuje na praktične prepreke: nedostatak pristupačnih toaleta u firmama ili otežan prevoz. Ipak, osuđuje stav onih koji kažu da ne mogu da puste produktivnog radnika jer bi ostali bez radne snage.

Sudski test u Nemačkoj: Da li radnici u zaštićenim radionicama zaslužuju minimalnu platu?
Karla Bredenbals says workshops must let staff move into the wider economy if they wish to [BBC]

"Zadržavanje ljudi znači da im krademo priliku da preuzmu odgovornost za svoj radni život," kaže Bredenbals.

Međunarodne kritike i proces

U izveštaju Komiteta UN za prava osoba sa invaliditetom iz 2023. godine kritikovan je visoki broj osoba upisanih u zaštićene radionice i nizak stepen prelaska na otvoreno tržište rada.

Linnemannov slučaj vodi berlinski ogranak organizacije za ljudska prava Gesellschaft für Freiheitsrechte i odnosi se na Caritas radionice u okolini Münster-a. Sledeće ročište na Münster radnom sudu zakazano je za septembar, a konačna odluka se ne očekuje pre otprilike godinu dana.

Dodatno izveštavanje: Tim Mansel.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno