Svet Vesti
Environment

Pariški sud odlučuje u istorijskoj tužbi protiv TotalEnergies dok Evropa beleži rekordne vrućine

Pariški sud odlučuje u istorijskoj tužbi protiv TotalEnergies dok Evropa beleži rekordne vrućine
A person cools off at Trocadero fountain near the Eiffel Tower during a heat wave in Paris, Wednesday, June 24, 2026. (AP Photo/Christophe Ena)(AP Photo/Christophe Ena)

Pariški sud uskoro će doneti presudu u istorijskoj tužbi protiv TotalEnergies koju su podnele NVO i Grad Pariz, pozivajući se na francuski zakon o dužnosti korporativne pažnje. Tužioci traže da kompanija do 2030. smanji proizvodnju nafte za 37% i gasa za 25% i da obustavi nove projekte fosilnih goriva. Presuda stiže usred rekordnih vrućina u Evropi i sledećih pravnih presedana koji sve češće terete države i kompanije za klimatske rizike.

Hag, Holandija (AP) — Dan nakon što je Francuska zabeležila rekordne temperature, pariški sud treba u četvrtak da donese presudu u jednom od najznačajnijih sudskih procesa vezanih za klimu: tužbi protiv energetskog giganta TotalEnergies koja bi mogla naterati kompaniju da drastično smanji proizvodnju nafte i gasa.

Osnova tužbe i zahtevi

Tužbu su 2020. godine podnele nevladine organizacije Notre Affaire à Tous, Sherpa, ZEA i France Nature Environnement, uz podršku Grada Pariza. Tužba se poziva na francuski zakon iz 2017. godine o dužnosti korporativne pažnje, koji obavezuje kompanije da spreče povrede ljudskih prava i rizike po životnu sredinu. Ovo je prvi put da se taj zakon primenjuje upravo na pitanje klimatskih promena.

Podnosioci traže od suda da obaveže TotalEnergies da do 2030. smanji proizvodnju nafte za 37% i proizvodnju gasa za 25%, kao i da obustavi sve nove projekte vezane za fosilna goriva.

Širi kontekst: talas vrućina i pravni presedani

Presuda stiže usred intenzivnog talasa vrućina koji pogađa veći deo Evrope: crveni meteo-alarmski nivoi izdati su u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Španiji, a velike institucije — poput Ajfelovog tornja i Luvra — bile su prinuđene da prilagode radno vreme. Prema podacima servisa Copernicus, Evropa se zagreva dvostruko brže od svetskog proseka od 1980-ih.

Regionalne i međunarodne sudske instance poslednjih godina sve češće potvrđuju odgovornost država i kompanija u zaštiti ljudi i planete. Među najznačajnijim presedanima su 2019. presuda Vrhovnog suda Holandije koja je utvrdila da država ima dužnost da štiti građane od posledica klimatskih promena, zatim odluke Evropskog suda za ljudska prava iz 2024. i mišljenje Međunarodnog suda pravde iz 2023. koje ukazuju na obaveze država prema međunarodnom pravu u kontekstu klimatskih rizika.

Zdravstveni i društveni uticaji

Svetska zdravstvena organizacija u Evropskom regionu saopštila je da je u poslednje četiri godine više od 200.000 ljudi u Evropi preminulo zbog toplotno povezanih uzroka, od kojih je većina bila potencijalno sprečiva. Ovo pojačava argumente podnosilaca tužbe da su mere za smanjenje emisija i prilagođavanje ključne za zaštitu života i zdravlja.

Šta presuda može da znači

Ako sud presudi u korist tužilaca, to bi bio značajan pravni presedan koji bi mogao da utiče na pravnu odgovornost velikih energetskih kompanija u Francuskoj i šire. Presuda bi mogla otvoriti put sličnim zahtevima protiv drugih korporacija, pojačati regulatorni pritisak i ubrzati tranziciju ka čistijim izvorima energije.

Bez obzira na ishod, slučaj u Parizu potvrđuje da su klimatske parnice postale centralni alat za pravnu i političku odgovornost u borbi protiv globalnog zagrevanja.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno