Novo istraživanje pokazuje da su veliki turski delfini u Jadranu sve češće u pratnji ribarskih tralera, naročito u oblasti Marche gde je 76% tralera bilo praćeno delfinima. Naučnici su tokom 859 inspekcija utvrdili značajan porast oslanjanja delfina na tralere u odnosu na 1990-e. Autori upozoravaju na rizike po zdravlje i ponašanje delfina i pozivaju na smanjenje ili zabranu destruktivnog tralernog ribolova kako bi se omogućio oporavak ekosistema.
Novo Istraživanje: Delfini U Jadranu Sve Više Zavise Od Tralera Za Hranu

Novo istraživanje ukazuje da su veliki turski delfini u Jadranu sve češće vezani za ribarske tralere kao izvor hrane, što je signal o osiromašenju prirodnih resursa i dugotrajnim štetama po ekosistem.
Glavni nalazi istraživanja
Naučnici su tokom 859 inspekcija tralera, sprovedenih u 148 radnih dana između 2018. i 2025. godine duž obala Veneta i Marchea u Italiji, zabeležili visok stepen prisustva delfina u pratnji tralera. U oblasti Marche ažurirani podaci pokazuju da je 76% pregledanih tralera bilo praćeno delfinima, dok je u Venetu taj procenat iznosio 26%.
Metodologija
Istraživači su fotografisali delfine radi identifikacije pojedinačnih jedinki i analizirali ponašanje u odnosu na tip tralera: otter-traleri, midwater-traleri (srednjevodni) i beam-traleri (gredni). Podaci su objavljeni u časopisu Frontiers in Mammal Science.
Ponašanje i razlike po tipu tralera
- U proseku su delfini pratili 41% otter-tralera i 35% midwater-tralera, ali samo 1,5% beam-tralera.
- Autori smatraju da su beam-traleri teže pristupačni i da ciljaju drugu vrstu plena, što objašnjava znatno manju stopu praćenja.
Cifre o populaciji i oslanjanju
Procene koautorke Silvia Bonizzoni pokazuju da zajednice delfina u Venetu i Marcheu zajedno broje preko 1.000 jedinki. Između 86% i 90% jedinki su fotografisane makar jednom dok su pratile tralere, što sugeriše da većina ove populacije redovno koristi tralere kao izvor hrane.
"Dugotrajna, dosledna i namerna povezanost sa tralerima ukazuje na visok stepen oslanjanja na tu ribolovnu aktivnost", rekao je vodič studije Giovanni Bearzi.
Rizici i posledice
Autori upozoravaju da takvo oslanjanje nosi rizike: povrede ili smrt usled tralernog pribora, promene u ishrani i socijalnoj strukturi, smetnje u komunikaciji i moguće oštećenje sluha zbog hronične buke. Randall Reeves, stariji autor studije, ističe da uslovi u prekomerno izlovljenom moru mogu primorati delfine da prihvate rizik kako ne bi ostali bez hrane.
Uzrok i mogućnosti za oporavak
Istraživači ukazuju na decenijsko pljevljenje dna Jadrana tralernim ribolovom i ozbiljno prekomerno iskorišćavanje ribljih resursa kao glavne uzroke promene ponašanja delfina. Autori veruju da bi smanjenje ili zabrana tralovanja omogućili oporavak ekosistema: delfini bi se mogli vratiti prirodnijem načinu ishrane, a druge vrste koje su nestajale mogle bi se postepeno vratiti.
Preporuke
Tim zagovara zaštitne mere i regulaciju tralernog ribolova kako bi se očuvala biodiverzitet Jadrana i smanjio pritisak na delfine i druge morske vrste.
Napomena: Podaci su prikupljeni u oblasti Veneta i Marchea (Italija). Studija pokreće pitanja o stanju ribljih populacija i uticaju intenzivnog tralovanja na morske zajednice u Jadranu.
Pomozite nam da budemo bolji.




























