Studija objavljena u The Lancet Global Health procenila je 75.200 nasilnih smrtnih slučajeva u Pojasu Gaze u periodu od 7.10.2023. do 5.1.2025. Kritičari ukazuju na moguće metodološke greške: nereprezentativno uzorkovanje, preklapanje teritorija i anomalije u podacima prikupljenim od dva tima (Gaza9 i Gaza3). Autori priznaju anomalije, navode da su izvršili analize osetljivosti i tvrde da bi isključenje spornog uzorka smanjilo procenu na oko 59.200, ali da bi osnovni zaključci ostali slični.
Kontroverza oko broja poginulih u Pojasu Gaze: Da li je procena iz Lanceta preuveličana?

Studija objavljena u časopisu The Lancet Global Health izazvala je žestoku polemiku nakon što je tim istraživača, uključujući naučnike sa Royal Holloway, University of London, procenio da je u Pojasu Gaze između 7. oktobra 2023. i 5. januara 2025. stradalo oko 75.200 ljudi u nasilnim okolnostima. Ta brojka je preko 50% viša od tadašnje zvanične procene Ministarstva zdravlja Gaze.
Šta kaže studija
Autori su sproveli terenske ankete u približno 2.000 domaćinstava i zabeležili 393 nasilne smrti unutar uzorka. Na osnovu tih podataka izvršeno je ekstrapoliranje na ukupnu populaciju, što je dovelo do centralne procene od 75.200 nasilnih smrti.
Glavne kritike i sumnje
Demografi i drugi istraživači ukazuju na nekoliko metodoloških problema koji bi mogli značajno da utiču na konačan rezultat:
- Nereprezentativno uzorkovanje i moguće preklapanje pokrivenih oblasti, što može dovesti do duplog brojanja istih žrtava.
- Neobični demografski obrasci u podacima koje su prikupila dva terenska tima (označena kao Gaza9 i Gaza3), pri čemu je jedan tim zabeležio više od četvrtine prijavljenih nasilnih smrtnih slučajeva iako je obuhvatio samo oko 8% ispitanih domaćinstava.
- Moguća selektivnost u izboru lokacija (npr. ispitivanje suseda na istoj ulici umesto šireg preseka zajednice).
Odgovor autora i uredništva
Prof. Michael Spagat (prvi autor) je potvrdio da su Gaza9 i Gaza3 pokazali "anomalne demografske karakteristike" i naveo da su to jasno označili u radu i sproveli analize osetljivosti. Prema njegovim rečima, čak i kada se isključe oba tima, centralna procena pada na približno 59.200, što i dalje ostaje iznad tadašnje brojke Ministarstva zdravlja (49.090) u vreme prikupljanja podataka.
Urednik časopisa je odgovorio da je rad prošao standardni proces recenzije i da časopis objavljuje razmenu mišljenja između kritičara i autora u okviru svojih procedura zaštite integriteta naučnog zapisa.
Zašto je procenjivanje teško
Procene žrtava u aktivnim ratnim zonama su izuzetno izazovne zbog kolapsa lokalne infrastrukture, masovnog raseljavanja stanovništva, ograničenog pristupa nezavisnim istraživačima, komunikacionih prekida i činjenice da se veruje da su hiljade tela i dalje zatrpane pod ruševinama. Sve to otežava prikupljanje i ažuriranje zvaničnih evidencija.
Zaključak
Studija iz Lanceta podigla je važna pitanja o žrtvama sukoba, ali i o metodologiji u kriznim uslovima. Kritike o nereprezentativnom uzorkovanju, mogućem preklapanju i anomalijama u podacima ukazuju na to da je neophodna dodatna transparentnost i nezavisna verifikacija podataka. Dok autori tvrde da glavni zaključci ostaju važi, diskusija pokazuje koliko je precizno brojanje žrtava složen i osetljiv zadatak.
Pomozite nam da budemo bolji.




























