Adv. Uri Morad i JIJ tvrde da je Iran tokom konflikta od kraja februara do početka aprila namerno ciljao civile. Izveštaj navodi da je oko 2.300 raketa opteretilo izraelski PVO, pri čemu je 15–20% projektila palo u gusto naseljena područja. JIJ posebno ističe sistematsku upotrebu kasetnih municija i predlaže pravne mehanizme preko MKS-a i univerzalne nadležnosti kako bi se tražila odgovornost.
JIJ: Iran Namerno Ciljao Civile — Izveštaj Za Odgovornost IRGC-a

Advokat Uri Morad i Jerusalem Institute of Justice (JIJ) tvrde da je Islamska Republika Iran tokom sukoba od kraja februara do početka aprila sistematski koristila taktike koje su namerno izlagale civile riziku, uključujući masovne lansiranja raketa i upotrebu kasetnih municija.
Ključni nalazi iz izveštaja
Prema izveštaju pod naslovom «Indiscriminate Fire: The Legal Case Against Iran’s 2026 Missile Campaign», koji je jedan od vodećih autora potpisao Adv. Uri Morad, naredbe za napade dolazile su od visokih komandanata Iranske revolucionarne garde (IRGC) i imale su za cilj opterećenje izraelskog sistema protivvazdušne odbrane.
Morad objašnjava da je tokom kampanje ispaljeno oko 2.300 raketa i da je, po proceni JIJ, 15–20% projektila završilo u gusto naseljenim područjima. Takva strategija, navode autori izveštaja, nije bila slučajna već deo planskog pristupa usmerenog na iscrpljivanje protivvazdušne odbrane i izazivanje široke kolateralne štete.
Upotreba kasetnih municija
Izveštaj posebno ističe sistematsku upotrebu kasetnih bojevih glava koje raspršuju desetine potparčića na području koje može biti veliko i do deset kilometara. Potparčići, teški oko jedan do 1,5 kg, mogu eksplodirati u vazduhu, pri udaru ili ostati neeksplodirani i delovati kao mine, što dugoročno ugrožava civile.
Priroda kasetnih municija ne omogućava precizno gađanje bez rizika za civile, što krši ključni princip razgraničenja međunarodnog humanitarnog prava.
JIJ tvrdi da je takva primena oružja u suprotnosti sa običajnim međunarodnim pravom i međunarodnim humanitarnim pravom jer je kolateralna šteta očigledno nesrazmerna i predvidiva.
Mogući pravni putevi
Morad navodi dva glavna pravna pravca koja JIJ predlaže: postupke pred Međunarodnim krivičnim sudom (MKS) i postupke zasnovane na univerzalnoj nadležnosti koje bi pokrenule zainteresovane države, prvenstveno zapadne države. Iako Iran nije potpisnik Rimskog statuta, MKS bi mogao ispitivati dela počinjena na teritorijama država članica — navodno su neki incidenti dogodili na teritoriji Kipra i Jordana.
JIJ je izveštaj dostavio 40 diplomatskih misija i više UN-ovih mandate-holders kako bi podstakao institucionalnu reakciju i zahteve za istrage. Morad očekuje da će cilj biti usmeren na pojedince, odnosno na visoke zvaničnike i komadante IRGC-a, a ne na samu državu.
Očekivanja i ciljevi
Izvršni cilj izveštaja nije samo pokretanje pravnog progona, već i stvaranje «dinamike pritiska» na države i međunarodne institucije da preduzmu operativne korake: od javnih osuda i rezolucija u UN do eventualnih sudskih postupaka. Morad upozorava da ne treba očekivati trenutne rezultate, ali smatra da dokument može pomoći u preusmeravanju diskusije sa čistog politike na pitanje odgovornosti.
Zaključno, JIJ poziva na dalje prikupljanje dokaza, koordinaciju sa državama članicama MKS-a i razmatranje pravnih koraka protiv odgovornih lica iz iranskog rukovodstva.
Pomozite nam da budemo bolji.






















