Studija objavljena u PNAS‑u otkriva da bombi pčele pokazuju različite izraze lica u zavisnosti od ukusa rastvora: slatki stimuli izazivaju protruziju glosse nalik na "lizanje usana", dok slani i gorki izazivaju tresenje glave i brisanje usta. Istraživanje obuhvata 18 kolonija i sugeriše postojanje ponašanja koja liče na ocene prijatnosti ili neprijatnosti, ali autori naglašavaju da to nije konačan dokaz subjektivnog iskustva. Nalazi otvaraju nova pitanja o nervnim osnovama ponašanja insekata i mogućim etičkim implikacijama.
Bombi Pčele Pokazuju 'Emocije' Kroz Izraze Lica — Čak I 'Lizanje Usana'
(Photo by Susanne Jutzeler, suju-foto via Pexels)
Novo istraživanje sugeriše da bombi pčele manifestuju ponašanja slična emocijama putem izraza lica: nakon konzumacije slatkih rastvora zabeležene su protruzije gleoze koje podsećaju na "lizanje usana", dok su slani i gorki rastvori izazivali aversivno tresenje glave i brisanje usta.
Šta su istraživači uradili?
Tim sa Southern Medical University u Guangzhouu, na čelu sa profesorima Fei Peng i Cwyn Solvi, analizirao je ponašanje iz 18 kolonija bombi pčela pomoću snimaka usporenog pokreta. Cilj je bio da se razlikuju prosti refleksi hranjenja od ponašanja koje odaje ocenjujuće, "sviđanje" ili "ne sviđanje".
(Bee Lab, Southern Medical University via SWNS)
Glavni nalazi
Istraživači su u radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) zabeležili da pčele nakon slatkih rastvora izvode jasno prepoznatljive protruzije glosse (jezička), dok su nakon slanih i gorkih rastvora češće primećivane reakcije poput tresenja glave i brisanja usana. Autorima je bilo važno da te reakcije nisu opisane kao prosti hranidbeni refleksi već kao ponašanja koja ukazuju na "sviđanje" ili "ne sviđanje".
"Izrazi lica su važan prozor u unutrašnja stanja životinja," izjavio je dr Andrew Barron sa Macquarie University u Sydneyju. "Ne znamo još šta pčele tačno doživljavaju, ali sada imamo praktičan način da eksperimetalno merimo njihove emocija‑slične reakcije."
Širi značaj i ograničenja
Autori i nezavisni stručnjaci podvlače da su zapažanja opisana kao "emotion‑like" — što znači da predstavljaju ponašanja povezana sa prijatnim ili neprijatnim iskustvom, ali nisu definitivni dokaz subjektivnog svesnog doživljaja. Ipak, nalazi otvaraju pitanja o tome kako mali insektni mozak organizuje procenu senzacija i imaju implikacije za razumevanje nervnih mehanizama u insekata i potencijalne etičke konsekvence tretmana insekata.
Photo by Marc Nesen via Pexels
Zašto je ovo važno?
Po rečima Barrona, nijedan veliki organizacioni jaz između mozga pčele i, na primer, muve ne postoji — što sugeriše da slični mehanizmi mogu biti rasprostranjeni među insektima. Dalja istraživanja bi mogla povezati konkretne neuralne procese sa ovim ponašanjima i pomoći da se smanji jaz između mentalnih i fizičkih objašnjenja.
Zaključak: Studija ne tvrdi da je dokazano da pčele imaju ljudsku vrstu emocija, ali pruža snažne dokaze da njihove reakcije na ukus hrane uključuju ponovljive, prepoznatljive obrasce ponašanja koji bi mogli odražavati subjektivne vrednosne procene. Potrebna su dalja neurološka i etološka istraživanja da bi se razjasnilo šta te reakcije znače.
Pomozite nam da budemo bolji.
