Rani jutarnji ruski napadi pogodili su stambene četvrti Kijeva i okolinu, ostavivši najmanje 19 mrtvih u gradu i osam u okolini, uz desetine ranjenih. Ukrajinske vlasti navode da nijedna od 29 balističkih raketa tog dana nije oborena; prema izveštajima, lansirano je više od 350 dronova i 66 raketa. Zelenski traži hitne isporuke presretačkih projektila za sisteme Patriot, dok će pitanje protivvazdušne odbrane biti centralno na NATO samitu u Ankari.
Smrtonosni ruski udari pogodili Kijev uoči NATO samita — Zelenski traži hitne isporuke Patriot presretača

Rani jutarnji napadi u ponedeljak pogodili su stambene kvartove Kijeva i okolinu, prouzrokujući velika razaranja i najmanje 19 poginulih u samom gradu, kao i osam žrtava u prigradskim regionima. Desetine ljudi su ranjene, a višespratnice su teško oštećene — iz ruševina je izvučena i cela porodica koja nije preživela.
Šta se dogodilo
Masivne eksplozije osvetlile su noćno nebo dok su balističke rakete i napadački dronovi pogodili delove Kijeva. Gradonačelnik Vitali Klitschko je potvrdio da je bilo „razaranja i štete" u četiri gradske opštine, sa najtežim udarima u Podiljskom (Podilsky) okrugu. Spasioci su evakuisali stanare, uključujući decu, sa viših spratova oštećenih zgrada, a mnogi su proveli sate u skloništima protiv vazdušnih napada.
Vojni podaci i uticaj na infrastrukturu
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da nijedna od balističkih raketa ispaljenih u tom napadu nije oborena. Po tim podacima, 29 balističkih projektila i 18 napadačkih dronova pogodilo je 34 lokacije širom zemlje. Ukupno je, prema zvaničnim informacijama, lansirano više od 350 dronova i 66 raketa usmerenih ka Ukrajini, pri čemu je Kijev bio glavni cilj. Napadi su izazvali prekide u snabdevanju električnom energijom u više regiona, uključujući Kijev, Sumi, Harkov i Dnjipropetrovsk.
Reakcije i kontekst
Predsednik Volodimir Zelenski je prethodno upozorio da Moskva „priprema novi masovni udar“ i iskoristio je napade da pozove saveznike da na NATO samitu u Ankari odluče o hitnoj isporuci presretačkih projektila, naročito za sisteme Patriot. Evropska komisija i lideri NATO-a, kako najavljuju, raspravljaće o daljim isporukama protivvazdušne odbrane.
„Kritično je važno da svet — pre svega SAD i naši evropski partneri — izađu sa NATO samita u Ankari sa snažnim odlukama u podršci našoj protivvazdušnoj odbrani,“ rekao je Zelenski.
Rusko ministarstvo odbrane navelo je da je koristilo „visokoprecizno, dalekometno naoružanje“ da cilja vojne i energetske objekte u Kijevu, tvrdeći da su napadi odgovor na ukrajinske udare na civilnu infrastrukturu na ruskoj teritoriji. Istog dana, Ukrajina je saopštila da je pogodila najveću rusku rafineriju u dalekom udaru, dok ruski mediji izveštavaju o velikom broju oborenih ukrajinskih dronova.
Širi značaj
Napadi će obeležiti diskusije na NATO samitu u Ankari, gde se očekuje sastanak američkog predsednika Donalda Trumpa i predsednika Zelenskog. Intenziviranje udara na civilnu infrastrukturu i rast civilnih žrtava — koje UN navodi kao „značajno više“ u 2026. nego u istom periodu 2025. — dodatno podvlači hitnost zahteva Ukrajine za poboljšanjem protivvazdušne odbrane.
Napomena uredništva: Izveštaj je ažuriran novim brojem žrtava. Ranija verzija netačno je navodila broj poginulih u Kijevu. Izveštavali su: CNN (doprinos Kevin Liptak i Tim Lister).
Pomozite nam da budemo bolji.



























