AIVD i MIVD tvrde da su ruski hakeri pristupali civilnim internet‑kamerama (uključujući video‑zvona) kako bi pratili transport vojne opreme ka Ukrajini. Napadi su bili usmereni na kamere okrenute ka transportnim rutama u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Holandiju. Agencije upozoravaju vlasnike IP kamera da odmah preduzmu bezbednosne mere zbog učestalosti i efikasnosti ovakvih napada.
Ruski hakeri prisluškivali NATO baze preko video‑zvona i IP kamera, upozorile holandske službe

Holandske obaveštajne agencije AIVD i MIVD saopštile su da su hakeri povezani s Kremljom pristupali civilnim internet‑kamerama, uključujući video‑zvona, kako bi pratili premeštanje vojne opreme ka Ukrajini.
Prema njihovoj zajedničkoj istrazi, napadi su ciljano usmeravani na kamere okrenute ka rutama za vojni transport u nadi da će otkriti koja se oprema šalje za Kijev. Agencije navode da su napadi obuhvatili više evropskih članica NATO‑a, uključujući Holandiju, kao i Ukrajinu.
„Organizacije koje imaju IP kamere na tim rutama sada su upozorene kako bi mogle preduzeti mere,“ navode AIVD i MIVD, dodajući da je reč o operaciji velikih razmera.
IP (internet‑protokol) kamere postale su raširene zahvaljujući jeftinim uvozima i širokopojasnom internetu. Sistemima video‑zvona i drugim kućnim sigurnosnim kamerama često se pristupa sa mobilnih telefona, a napadači koriste lako dostupne alate da skeniraju i iskoriste ranjive uređaje.
Holandska istraga je utvrdila da su mnoge kamere bile slabo zaštićene: često sa fabrički podešenim lozinkama, zastarelim firmwareom i standardnim konfiguracijama koje olakšavaju neovlašćen pristup. „Kada se IP kamera identifikuje, zlonamerna strana može pokušati da joj pristupi preko interneta. To je često relativno lako,“ navode agencije.
Koncept i primeri iz prakse
Hakovane kamere postale su uobičajeno oruđe za prikupljanje obaveštajnih podataka u savremenim sukobima. Gotovo svaka kamera postavljena na ulici, ispred doma ili poslovnog objekta može poslužiti za praćenje kretanja trupa i planiranje napada.
U javnim izveštajima pominju se primeri u kojima su ukrajinski hakeri koristili ruske nadzorne kamere za nadzor kretanja ruskih snaga i usmeravanje udara. Izraelski zvaničnici su takođe upozoravali da su privatne sigurnosne kamere korišćene za identifikaciju meta tokom napada i lansiranja dronova ili raketa.
Napomena o netačnim tvrdnjama: Pojedini senzacionalni medijski navodi o ubistvima vrhunskih zvaničnika uz navodno korišćenje kamernih mreža nisu potvrđeni i sadrže netačne informacije. Uvek treba razlikovati potvrđene izveštaje obaveštajnih službi od neproverenih ili netačnih tvrdnji u medijima.
Kako vlasnici mogu da zaštite svoje kamere
- Promenite fabrički korisnički nalog i lozinku odmah nakon instalacije.
- Ažurirajte firmware uređaja čim proizvođač objavi sigurnosne zakrpe.
- Onemogućite daljinski pristup ako vam nije neophodan ili ga ograničite preko VPN‑a.
- Izolujte kamere na posebnu mrežu (VLAN) kako bi potencijalni kompromitovani uređaj imao ograničen pristup drugim uređajima.
- Koristite jak i jedinstven sistem lozinki, kao i dvofaktorsku autentifikaciju gde je dostupna.
Obaveštajne službe ističu da je kompromitovanje kamera relativno jeftino i brzo u poređenju sa satelitskim ili dron nadzorom, a pruža i prednost iznenađenja — većina vlasnika i ne zna da su njihovi uređaji penetrirani. Zato je osnovna higijena sajber‑bezbednosti ključna za sve korisnike IP kamera.
Pomozite nam da budemo bolji.




























