Smrt ajatolaha Ali Hameneja otvorila je novu eru tenzija u Iranu: masovne sahrane obeležile su tugu, ali i pozive na osvetu, uključujući pretnje prema američkom predsedniku. Istovremeno zemlju muči teška ekonomska kriza (inflacija >40%, nezaposlenost ~8%), dok različita tumačenja sporazuma o Hormuškom moreuzu dodatno produbljuju međunarodne napetosti.
Pogled iz Teherana: Bes, pozivi na osvetu i ekonomska nesigurnost nakon pogreba Ali Hameneja

Bio je to istorijski i napet tjedan u Teheranu. Drugi put u skoro 50-godišnjoj istoriji Islamske Republike, zemlja je ispratila svog vrhovnog vođu. Ali Hamenej je gotovo četiri decenije bio simbol vlasti — duhovni autoritet i čvrst, autoritaran lider — i za mnoge Irance predstavljao je jedinog lidera kojeg pamte.
Pogreb i masovne manifestacije
Vlada je objavila da je više od 10 miliona ljudi prisustvovalo pogrebnim događajima. Nezavisne procene su teško izvodljive, ali u Teheranu su stotine hiljada ljudi popunile 20-kilometarsku rutu procesije — gledaoci su opisivali reku ljudi odevenih u crno, sa crvenim zastavama koje simbolizuju mučeništvo i osvetu.
Emocije, bes i pozivi na osvetu
Ceremonije su bile izrazito emotivne: mnogi su iskazivali duboku ličnu tugu. Istovremeno su se čuli i otvoreni pozivi na osvetu — od pojedinaca u masi do zvaničnika. „Došli smo da osvetimo krv našeg vođe i ni za trenutak to nećemo odložiti“, izjavila je jedna prisutna, dok je jedan klerik glasno uzviknuo: „Nećemo se smiriti dok ne ubijemo Trumpa.“ Takvi pozivi, gestovi presecanja grla i parole „Smrt Americi“ bili su česti, iako su reporteri zabeležili i gostoprimstvene susrete i zahteve za selfijima.
Između podrške i kritike
I pored vidljive podrške režimu, na ulicama su se javljali i glasovi kritike. „Kritikujem vlast svoje zemlje,“ rekla je državni službenik Tayyebeh Sadat, dodajući da su neki potezi vlasti, uključujući vođenje pregovora, bili protiv volje naroda. Na zidovima u kompleksu Mosalla osvanuli su slogani protiv pregovora, dok su društvene mreže prenosile i snimke koji navodno prikazuju incident s ministrom spoljnih poslova — snimak koji nije nezavisno potvrđen.
Ekonomski pritisak
U pozadini političkih tenzija stoje teški ekonomski problemi: nezaposlenost oko 8% (procene UN), inflacija preko 40% (procene Svetske banke) i pad nacionalnog dohotka po stanovniku sa oko 8.000 USD 2012. na približno 5.000 USD 2024. Dodatno, višemesečna blokada interneta od strane vlasti ugušila je delove privrede, naročito one zavisne od međunarodnih klijenata.
Sporazumi, Hormuški moreuz i raskoraci u tumačenju
Prekidi u pregovorima s inostranstvom dodatno su narušili poverenje. Prethodni dogovori i krhki memorandum o razumevanju sadrže odredbe o bezbednom prolazu brodova kroz Hormuški moreuz — naročito kontroverznu Klauzulu 5, koja govori o 60-dnevnom periodu „bez naplate“. Dok Vašington ovu odredbu tumači kao povratak na predratne, besplatne uslove prolaza, Teheran vidi prostor za naplatu pomorskih usluga i određivanje uslova prometa.
Završna zapažanja
Nedeljni događaji u Teheranu pokazuju složenost scena: intenzivnu žalost, jake nacionalističke i antizapadne emocije, ali i prisutne unutrašnje kritike i realne ekonomske teškoće. Kako se situacija bude razvijala, raskoraci u tumačenju sporazuma i ekonomski pritisci mogli bi dodatno oblikovati i unutrašnju politiku i međunarodne odnose Irana.
Napomena: CNN izveštava da radi u Iranu uz dozvolu vlasti, zadržavajući uredničku kontrolu nad sadržajem.
Pomozite nam da budemo bolji.


























