Sažetak: Iranske vlasti su pojačale progon bahaija tokom godine obeležene masovnim protestima i ratnim tenzijama. Desetine bahaija privedene su od januara, često bez javnih optužbi; pojavljuju se izveštaji o torturi i prinudnim priznanjima. Državni mediji i izložbe šire anti-bahaijski narativ, dok Međunarodna bahaijska zajednica prijavljuje najmanje 63 pritvora do 11. juna.
Intenzivni progon bahaija u Iranu tokom protesta i rata — desetine pritvorenih i izveštaji o torturi

Iranske vlasti su pojačale kampanju represije protiv bahaijske zajednice tokom godine obeležene masovnim protestima i ratnim tenzijama, navode međunarodne organizacije za ljudska prava. Desetine bahaija privedene su od januara, neki bez javno objavljenih optužbi, a pojavljuju se i izveštaji o zlostavljanju i prinudnim priznanjima.
Poreklo slučaja: Peyvand Naimi
Peyvand Naimi je više od šest meseci u pritvoru. Njegova porodica tvrdi da mu nisu podignute formalne optužnice niti da je predočen dokaz; vlasti ga, međutim, optužuju za ubistvo agenata državne bezbednosti tokom protesta. Amnesty International navodi da su navodna ubistva trojice Basidž agenata u Kermanu, koja se spominju u vezi sa Naimijem, navodno izvršena nakon njegovog hapšenja.
Iranska državna televizija je 1. februara prikazala snimak na kojem Naimi priznaje učešće u protestima, ali porodica tvrdi da je priznanje iznuđeno. Porodica navodi da je sudija naredio njegovo puštanje 7. marta, no on je ostao u pritvoru; članovi porodice kažu da im je tužilac navodno rekao: "Bahaije nećemo puštati".
Metode pritiska i zlostavljanja
Organizacije za ljudska prava prijavljuju da su tokom racija u domovima bahaijskih porodica oduzimani i profanizovani sveti tekstovi i simboli, što se navodi kao dokaz sektaških motiva vlasti. Zadržani su, kako se navodi, bili izloženi torturi uključujući elektrošokove i lažna vešanja. Neki su dali prinudna priznanja za dela koja mogu biti kažnjiva smrću.
Šire okolnosti i državna retorika
Ovaj pojačani progon javlja se u kontekstu opšteg zaoštravanja represije nakon početka velikih protesta krajem prošle godine i ratnih tenzija koje su usledile. Državni mediji i nalozi na društvenim mrežama često optužuju bahaije za špijunažu i krivicu za ekonomske probleme, dok pojedine izložbe i službeni predstavnici javno predstavljaju bahaije kao neprijatelje države.
"Kad god nastane kriza — društvena, ekonomska ili politička — prebaci krivicu na bahaije," kaže Simin Fahandej, predstavnica Međunarodne bahaijske zajednice pri UN.
Opseg privođenja i posledice
Baha'i International Community je saopštila da je najmanje 63 bahaija bilo pritvoreno u iranskim zatvorima zaključno sa 11. junom, uz napomenu da je stvarni broj verovatno veći zbog straha porodica da progovore. Većina privedenih drži se bez javno poznatih optužbi; neki se suočavaju s optužbama za "propagandu protiv režima" ili "postupke protivne islamskom zakonu".
Istorijski i demografski kontekst
Bahaijska vera, osnovana u Persiji sredinom 19. veka od strane Baha'u'llaha, smatra sve religije stepenima objave Božje volje i teži jedinstvu ljudi i vera. Iako je globalna zajednica bahaija veća od 5 miliona, procenjuje se da u Iranu živi oko 300.000 bahaija — i upravo u Iranu ta zajednica trpi najdugotrajniji i najteži oblik progona.
Primeri poslednjih hapšenja
U aprilu su pripadnici Revolucionarne garde priveli Behzada Basirija u Širazu; porodica tvrdi da su tokom pretresa iscepana sveta bahaijska pisma. Basiri je pušten uz kauciju 6. maja, a članovi njegove porodice pušteni su na kauciju početkom jula. Takvi slučajevi odražavaju širi obrazac pritiska i zastrašivanja.
Zaključak: Progoni bahaija u Iranu predstavljaju kombinaciju verske netrpeljivosti i političke instrumentalizacije — vlasti ih koriste kao alibi za unutrašnje probleme i sredstvo za zastrašivanje šire populacije. Međunarodne organizacije pozivaju na hitno oslobađanje pritvorenih i transparentno i zakonito postupanje prema svim osumnjičenima.
Pomozite nam da budemo bolji.























